четвртак, 31. октобар 2019.

David Grohl intervjuisao Ringo Stara za Rolling Stone




Dvojica bubnjara koji su se pretvorili u frontmene istražuju dubine svog zanata, govore o gubitku Johna Lennona i Kurta Cobaina i o tome kako su se vratili u "normalan život" nakon prestanka rada njihovih velikih bendova.


Danas se na portalu časopisa Rolling Stone pojavio intervju koji je bubnjar Nirvane i frontmen Foo Fightersa, David Grohl, obavio sa svojim idolom, Ringo Starom.

Dvojica bubnjara koji su se pretvorili u frontmene istražuju dubine svog zanata, govore o gubitku Johna Lennona i Kurta Cobaina i o tome kako su se vratili u "normalan život" nakon prestanka rada njihovih velikih bendova.


Jedna od pitanja kojih su se dotakli u razgovoru bila je kako je nastao ikonični omot za album The Beatles - Abbey Road:

"Sedeli smo danima u studiju i pričali o tome, " odgovorio je Ringo. "Hajde da odemo na Mont Everest i slikamo se za naslovnu stranu... Hajde da odemo u vulkan na Havajima... Hajmo u Egipat da se slikamo pored piramida... Ah, dovraga, hajde samo da pređemo ulicu (smeh). Nismo se ni obukli kao za foto sešn, slikali smo se u onom što smo imali na sebi tog dana. Ali ispalo je veoma dobro."






Izvor Espreso.rs

POČINJE PANČEVAČKI DŽEZ FESTIVAL



Ovogodišnje, 22. izdanje Pančevačkog džez festivala počeće danas i trajaće do 2. novembra, u organizaciji Kulturnog centra Pančeva.

Ovogodišnji program traje tri dana i donosi zanimljiv presek američke, evropske i domaće džez scene, odnosno kombinaciju tradicionalnih i modernih pogleda na ovaj žanr u 21. veku, saopštilii su organizatori, prenosi Tanjug.

Prve festivalske večeri u Dvorani Kulturnog centra Pančeva nastupiće tri muzička sastava: domaći Dragan Ćalina kvartet, američko-indijski Cross Currents Trio i Shay Hazan Quinter iz Izraela.

Druge festivalske večeri, 1. novembra, u Dvorani Kulturnog centra Pančeva nastupiće tri muzička sastava: austrijski Little Rosies Kindergarten, američki Mark Guiliana Beat Music, i PĂŠter RozsnyĂłi trio iz Mađarske.

Poslednje večeri 2. novembra u Dvorani Kulturnog centra Pančeva nastupiće domaći sastav MING Kvartet, Charles Tolliver All-Stars i Paolo Fresu Trio.

Milan Mladenović memorijalni koncert 2019: “Kao da je bilo pre 25 godina”



Godišnjicu smrti Milana Mladenovića “Deca iz vode” će ove godine obeležiti velikim memorijalnim koncertom “Kao da je bilo pre 25 godina”. 5.novembra od 20h u SubBeernom centru, pored njih, sećanje na Milana probudiće Tanja Jovićević, Mikica stefanović i bend Lagana sreda.

5. novembra 1994.godine u Beogradu prestalo je da kuca srce Milana Mladenovića, muzičara, pevača, pesnika i umetnika koji je svojim pesmama u nekoliko grupa i projekata ostavio neizbrisiv trag u muzici ex-yu prostora. “I 25 godina kasnije u Beogradu živi sećanje na njega i tim povodom okupljamo se da još jednom odamo poštovanje njegovom liku i delu” kažu Deca iz vode i pozivaju vas da se uz Milanovu muziku i sa sjajnim gostima prisetimo jednog od najznačajnijih autora na ovim prostorima: „Ove godine program nosi naziv "Kao da je bilo pre 25 godina" jer za sve nas koji i dalje aktivno to slušamo, sviramo, pevamo je to "kao" da se desilo. Jer on živi kroz sve one koji i dalje deluju i stvaraju inspirisani njegovim likom i delom.“

Ovo će biti 7 tradicionalni beogradski novembarski koncert koji "Deca iz vode" priređuju u Beogradu. Na koncertu u SubBeernom centru  kao specijalni gost nastupiće Tanja Jovićević, nekadašnji frontmen grupe Oktobar 1864 i prateći vokal u EKV-u na poslednja tri studijska albuma i nekoliko turneja. U programu će učestvovati i Milan Mikica Stefanović, Milanov drug iz tinejdžerskih dana.  Njih dvojica su se 70ih godina kao dva dečaka sa akustičnim gitarama upoznali, družili i svirali a kasnije osnovali prvi bend pod nazivom "Limunovo drvo". Mikica će zajedno sa Dejanom Hasečićem (Čovek Vuk, ex Block Out) na gitari odsvirati nekoliko pesama a na svoju želju kao bonus odsviraće i pesmu "Geto"'- Katarina II i jednu sa poslednjeg Milanog albuma "Angels Breath".  Period početka 80ih kad je Milan sa Kojom i VD-om imao bend pod nazivom "Šarlo Akrobata" se smatra prekretnicom u zvuku i aranžmanima u rok muzici na ex-yu prostoru. Učešće na kompilaciji "Paket Aranžman" a zatim jedan album "Bistriji ili tuplji čovek biva kad" koji je po kritičarima i dalje jedan od nakvalitetnijih rok albuma ikada, su ostavila jak utisak i obeležila period pod nazivom novi talas/val. Pesme "Niko kao ja", "Ona se budi" itd odsviraće nam "Lagana Sreda",  pobednik ovogodišnjeg Bunt Rock Mastersa prestižnog takmičenja novih bendova.

Nosioci programa su muzičari koji aktivno deluju u okviru udruženja "Deca iz vode" kao istoimeni bend i koji će napraviti presek svih studijskih i live albuma koje je Milan uradio sa grupom Katarina II i EKV od 1984-1993 godine.

Saberimo se svi zajedno 5. novembra od 20h u Sabirnom Centru u beogradskom art districtu u Cetinjskoj ulici. Ovaj grad je nekad bacao svetla daleko, mi to možemo zajedno!

Pretprodaja ulaznica: Yugovinyl (Cetinjska 15) i Felix Shop (TC Sremska).

среда, 30. октобар 2019.

Počeo KRAF premijerom "Poljubac Ele Ficdžerald"



Festival antiratnog, angažovanog i akademskog filma (KRAF) otvoren je u Kragujevcu premijerom dokumentarnog filma o istoriji kragujevačkog i jugoslovenskog džeza "Poljubac Ele Ficdžerald" autora Vladimira Paunovića.

Manifestacija ove godine ima tri celine: Akademski, Politički i Muzički KRAF, a prve večeri prikazan je i dokumentarni film Miodraga Miljkovića "Filmski susreti - prvih 50 godina" o najstarijem festivalu igranog filma u Srbiji.

Dodeljeno je i priznanje za decentralizaciju filmske umetnosti u Srbiji "Tori Janković", a ovogodišnji laureat je Srdjan Savić, filmski kritičar i publicista iz Niša, dugogodišnji direktor "Filmskih susreta".

Akademski KRAF se nastavlja sutra masterklasom profesora beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti Milana Todorovića i prikazivanjem filmova iz produkcije FDU.

U sredu, 30. oktobra biće prikazani filmovi gostujuće produkcije FDU, "Provalnik ljubavnik", "Škrge", "Analiza" i "Sjene".

U okviru Muzičkog KRAF-a u četvrtak, 31. oktobra u Domu omladine biće predstavljena knjiga "Život s idi(j)otima", basiste kultnog pulskog benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica.

Publika će premijerno videti i filmove Nenada Marjanovića u vidu projekcije serijala "4x24" sa filmovima "MIK 2002 (Mito i korupcija)", "Kralj u leru", "Rijetke istarske životinje" i "Sport ponedeljkom".

U delu programa Političkog KRAF-a u petak, 1. novembra u Domu omladine biće prikazan film "Živi zid", koji govori o sudbinama radnika najveće fabrike automobila na Balkanu, kragujevačke "Zastave" tokom i posle NATO bombardovanja.

Predviđena je i premijera filma "Scream for Me Sarajevo" Tarika Hodžića, o koncertu frontmena grupe Ajron Mejden (Iron Maiden) Brusa Dikinsona u ratnom Sarajevu.

U okviru programa "KRAF Kinoteka", svakog utorka u novembru biće prikazivani najbolji antiratni filmovi iz arhive festivala, prenosi Beta. Pokrovitelji festivala su Grad Kragujevac i Ministarstvo kulture.

"Nišvil", "Egzit" i drugi festivali traže od države olakšice i subvencije



Stabilniji budžet i subvencije od države, kao i poreske olakšice za dolazak stranih bendova - zahtevi su organizatora najvećih srpskih muzičkih festivala i događaja, među kojima je i niški džez festival Nišvil.

Novi predsednik Grupacije organizatora događaja, koja postoji pri Udruženju za turizam Privredne komore Srbije, jeste direktor Nišvila Ivan Blagojević. Prva sednica pod njegovim predsednikovanjem je održana u Nišu, što je njegov mali čin decentralizacije, a okupili su se organizatori manifestacija da zajedno zatraže od države olakšice za organizaciju festivala.

Blagojević napominje da je cilj ovog udruženja da srpski festivali i sajmovi opstanu kao manifestacije koje privlače veliki broj turista.

Mi generišemo značajna sredstva za budžet Srbije, s obzirom da ovaj segment kreativne industrije dovlači puno turista i na neki način bi hteli da imamo neki stabilniji sistem pomoći države, da se ne bismo oslanjali na brojne konkurse iz godine u godinu i strepeli da li će to stići na vreme. Jedan od glavnih razloga je naravno da krenemo stopama kolega koji su napravili ozbiljan bum, to je grupacija za kinematografiju pri Privrednoj komori i koja je obezbedila milijardu i tridesetak miliona budžeta za jedan ozbiljan uspon tog segmenta. Naravno da su naše zamisli skromnije - pojašnjava Blagojević.

Organizatori najpoznatijih srpskih muzičkih festivala, ali i onih manjih događaja koji se organizuju tokom cele godine, tražiće da budu prepoznati kao manifestacije od značaja, pre svega u oblasti kulturnog turizma. Blagojević kaže da bi to značilo stabilnije finansije i lakšu organizaciju festivala.

Još jedan od njihovih zahteva su povoljniji poreski uslovi, odnosno olakšice za one koji dovode strane izvođače.

Mi imamo tu situaciju da strani bendovi, odnosno njihove agencije, ne mogu da plate porez u Srbiji pa onda naravno mi plaćamo porez i to je dosta visoka cifra, jedno 20 %, kod nekih i 25 %. Znamo da je u Bugarskoj to 10 %, a da Mađarska i Rumunija uopšte nemaju to oporezivanje, baš u cilju da se dovedu veliki bendovi i da se tako i država na neki način promoviše, a i prihoduje - ističe Blagojević.

Predsednik Upravnog odbora EXIT fondacije Ivan Petrović smatra da je kreativna industrija jedan od najvećih potencijala srpske privrede, te da su organizatori događaja i festivala njen važan segment. Međutim, zasad je najorganizovanija filmska industrija koja već ima finansijske olakšice i organizatori muzičkih događaja će se ubuduće na njih ugledati.

Svakako ključna je ta sistemska podrška države na čemu aktivno radimo i kroz obezbeđivanje nekih podsticaja kroz tretiranje i malih i velikih i srednjih događaja na isti način, jer mislimo da su festivali i događaji jedan od najvećih privrednih i turističkih šansi Srbije. Do sada je predata inicijativa za podsticaje po ugledu na film, pre svega za velike događaje, to se trenutno nalazi kod ministra finansija na odobrenje pa se nadamo da će imati razumevanja za ovu branšu - kaže Petrović.

Podsetimo, direktor Blagojević je više puta apelovao da se promeni način finansiranja ovakvih manifestacija, a da je to neophodno ilustrovano je i time što Nišvil kao najbolji festivalski brend u Srbiji više neće imati volonterski program zato što nema para.

Izvor:Južne vesti/Foto: Vanja Keser

Izložba "Pozorište u vremenu svakom" u Etnografskom muzeju



U Etnografskom muzeju 1. novembra biće otvorena izložba "Pozorište u vremenu svakom" na temu razvoja srpskog pozorišta, upriličena povodom obeležavanja 100 godina Udruženja dramskih umetnika Srbije

"Cilj izložbe je da se javnosti predoči pozorišna umetnost kao istinski važan segment društvenog života i pokaže kako su pozorišna umetnost i njeni umetnici uticali na modernizaciju i demokratizaciju društva koliko su i kako pratili istorijske društvene tokove i doprinosili zaštiti i razvoju kulturnog identiteta naroda i države kojoj pripadaju" rekao je danas predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Voja Brajović.

Kako kaže, odluku da se jubilej obeleži na ovaj način smatra korisnom, jer je to prilika da se pokaže kako se rađalo pozorište kod nas i kako su u novom svetskom poretku od 1919. godine pozorišni ljudi iskoristili priliku da i oni budu deo sveta, kao neko ko je stalno bio marginalizovan.

"Pozorišna umetnost mislim najbolje odražava duhovnost i utiče na svest svog naroda. Mi smo tome posvetili pažnju. Važno je istaći da su se pozorišni ljudi za ovih 100 godina borili da budu shvaćeni, da budu značajni u svom delovanju", rekao je Brajović na današnjoj konferenciji za medije u Etnografskom muzeju i dodao da je umetnost jedan od osnovnih stubova razvoja društva.

"Dramski umetnici iskazuju slobodu i zato je zaštitni znak ili logo udruženja upravo stilizovani arlekin "Ludus", a to je poruka da samo luda ima hrabrosti da gospodaru kaže istinu", poručio je Brajović.

Mirjana Odavić, muzejski savetnik objasnila je da izložba samo naznaka istorije srpskog pozorišta, koja obuhvata period rađanja ideje o pozorištu, tokove koji su se kasnije zbivali, jednostavno samu sudbinu pozorišnog delovanja.

Za Miroslava Lazića, iz Udruženja dramskih umetnika Srbije cilj postavke o razvoju pozorišta u Srbiji je - kakvu je ulogu u svemu tome imao glumac.

"Važno je da sagledamo njihovu sudbinu koja je bila više teška nego laka, i koja je bitna za razvoj umetnosti ipozorišta kod nas", istakao je Lazić.

Tematska izložba "Pozorište u vremenu svakom" biće prikazana od 1. novembra performansom savremenog cirkusa, autorke Marije Krstić, pa sve do 30. novembra u Etnografskom muzeju u Beogradu.


Tanjug 

уторак, 29. октобар 2019.

Koncert u čast Dejvida Bouvija - 15. novembar - Božidarac


Koncert u čast Dejvida Bouvija u izvođenju benda Gift i njihovih prijatelja, muzičara na koje je Bowie imao veliki uticaj! Ovo je retka prilika da čujete GIFT koji izvodi Bouvijev repertoar, a na njihovom prethodnom nastupu pre dve godine sa njima su nastupili Gile, Dejan Cukić, Bojana Stamenov i Wonder Strings. Ko će se ovoga puta pojaviti za sada ostaje tajna...

Božidarac, petak 15. novembar od 20h
Karte uskoro @ FELIX Shop, TC Sremska & Božidarac cafe...

David Bowie je definitvno bio najzanimljivija ličnost pop kulture, bio je toliko sveopsežan da je zadobio simpatije vrlo širokog spektra obožavatelja, od onih najaltentovanijih zaljubljenika u umetnost, preko okorelih rockera do ljubitelja pop muzike. U muzičkom svetu gotovo da nema muzičara na kojeg Bowie nije barem malo uticao, mnogi ga pamte i iz bogate glumačke karijere, kao glumca iz filmova i pozorišnih predstava. Uglavnom, ne vjerujemo da postoji čovek kojeg je Bowie ostavio ravnodušnog, a svi bi se složili da je bio mudra, talentovana i draga osoba.
Na ovom koncertu ćemo odati počast Bowievom liku i delu sa nastupom fenomenalne grupe GIFT koja će odsvirati presek hitova David Bowiea od „Space Oddity“, „Starmen“, „Changes“, „Ziggy Sturdust“, „Man Who Sold The World“, „Sorrow“, „Rebbel, Rebbel“, „Heroes“, „Ashes To Ashes“, „Let's Dance“, „Under Pressure“, „Moder Love“, „Hello Spaceboy“ „The Stars (Are Out tonight)“,.... do posljednje „Blackstar“, a kao specijalni gosti će nastupiti neki od naših najpoznatijih muzičara na koje je Bowie imao veliki uticaj.

Zagrevanje uz novi bend sastavljen od iskusnih muzičara Elektromattik!
ELEKTROMATTIK je nova rock grupa na regionalnoj sceni, koja nam uz novi i autentični rock zvuk, donosi od ranije poznata lica....
Na bass gitari je Felix ( "S.T.R.A.H.", "Optimal Problem", "Manisent i Mentalnost" ), na gitari je Nemanja ( ex "Polyester Shock" ), za bubnjevima Nemanja(Ex-Sajki Vois) a vokalom se bavi Daniel (ex "Polyester Shock").
Nakon razilaska grupe "Polyester Shock", nakon nekoliko godina, Daniel počinje sa Nemanjom da radi na novim pesmama...
Kako su se oblikovale, pesme su ukazivale da se radi o potpuno novom zvuku i - potpuno novoj grupi...

Preminuo holivudski producent poznat po filmovima "Kum" i "Kineska četvrt"



Robert Evans, veliki holivudski producent sedamdesetih godina, producent legendarnih filmova "Kum", "Kineska četvrt" i "Ljubavna priča",preminuo je u 89. godini.

Evans je postao poznat pošto je spasao studio Paramaunt (Paramount) produkcijom niza uspešnih filmova. Producent je imao 36 godina kada je preuzeo vođstvo Paramaunta 1966. godine.

Paramaunt je producirao velike filmove kao što su "Rozmarina beba" Romana Polanskog i "Kum" Frensisa Forda Kopole. Evans je bio nominovan za prestižnog Oskara 1974. godine kao producent ostvarenja "Kineska četvrt" Romana Polanskog.

"Odrasli smo u istom kvartu. Mogli smo da krenemo pogrešnim putem, ali smo se okrenuli filmu..."

Evans je karijeru započeo kao glumac, a igrao je ulogu jahača bikova u filmu iz 1957. godine "The Sun Also Rises". Među ostalim velikim filmskim ostvarenjima na kojima je radio ističu se i "Urban Cowboy" i zloglasni flop "Popeye" iz 1980. godine.

"Producent je najvažniji čovek koji radi na filmu. On na filmu radi četiri ili pet godina, a na kraju dobije najmanje zasluga", rekao je on jednom prilikom o svom životnom pozivu, prenosi Beta

EU-ZONA PROMENA NA SLOBODNOJ ZONI



Selekcije Ženska linija i program za mlade 14+ već godinama su miljenici publike filmskog festivala Slobodna Zona. Ove godine pridružuje im se i nova programska celina EU Zona promena. Zajedničko im je suočavanje sa realnošću i vera u mogućnost promene - na ličnom i društvenom planu, ma koliko to u prvom trenutku izgledalo nemoguće. Pokretači promena su junaci filmova čija ubeđenja i moralna čvrstina nadjačavaju ograničenja koja nameću kako religiozne dogme i tradicija, tako i samovolja države, i drugih institucija.


Petnaesto izdanje donosi i novu programsku liniju EU Zona promena. Filmovi u ovoj selekciji bave se problemima koji definišu svakodnevnicu i najdirektnije utiču na život ljudi širom Evrope i sveta, ali i kod nas. Porast desnog ekstremizma, populistički pokreti koji koriste slabosti demokratskog društva i nezadovoljstvo gubitnika liberalnog kapitalizma, ugrožavanje osnovnog ljudskog prava na stanovanje i krov nad glavom, korupcija u politici i društvu samo su neke od tema ove selekcije. Ovi filmovi biće i povod za razgovore u okviru govornog programa Kompas Slobodne Zone.


Dokumentarni film Henrika Georgsona Stig Laršon: Čovek koji se igrao vatrom govori o zaostavštini i malo poznatim detaljima iz života genijalnog autora Stiga Laršona. Tvorac je i pisac Milenijum - trilogije, koja je adaptirana u nekoliko uspešnih filmova koji su u Srbiji prikazivani pod naslovima Muškarci koji mrze žene i Ono što nas ne ubije, kreirajući jednu od najsnažnijih savremenih filmskih junakinja popularne kulture: Lizbet Salander. Laršon je bio predan novinar i autor, čiji je fascinantan i dramatičan život do sada bio uglavnom nepoznat. Bio je posvećen borbi protiv desnog ekstremizma i širenju poruke da je demokratija pravo za koje se treba neprekidno boriti. Film sadrži intervjue sa ljudima bliskim Laršonu, kao i jedinstven materijal iz njegove privatne arhive, rekonstrukcije događaja i nikada ranije viđene arhivske snimke. Reditelj proslavljene televizijske serije Most (Bron / Broen) Henrik Georgson je reditelj ovog uzbudljivog dokumentarca.


Film Izbačeni, novi dokumentarac nagrađivanog reditelja Fredrika Gertena, istražuje zašto sve više i sve teže možemo da priuštimo život u velikim gradovima. Stanovanje je osnovno ljudsko pravo, preduslov za siguran, zdrav i stabilan život, kako za pojedinca, tako i za društvo. Međutim, u najvećim gradovima širom sveta postaje sve teže i teže obezbediti mesto stanovanja. Ko stoji iza svega toga i koji su faktori koji čine stanovanje jednim od gorućih svetskih pitanja današnjice? U filmu o tome govore Saskija Sasen, Džosef Štiglic, Roberto Savijano i Lejlani Farhe, specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za pitanja adekvatnog stanovanja ljudi širom sveta. Ovaj aktuelan i sjajan dokumentarac poziva na odgovornost korporacije, društvene moćnike i sve druge koji sprečavaju i ugrožavaju pristup onome što je osnovno ljudsko pravo.


U filmu koji je pobednik ovogodišnje selekcije Quinzain na filmskom festivalu u Kanu glavni junak filma gradonačelnik Liona, Pol Terano, pati od egzistencijalne krize na svakom nivou. Nakon 30 godina u politici, u koju je ušao kao strasni levičar, danas se oseća potpuno prazno i lišen bilo kakvih ideja. Kako bi to prevazišao, Pol angažuje mladu i pametnu filozofkinju, Alis Ajman, za neobičan posao predlaganja ideja Gradskoj skupštini u Lionu. Kroz njihov odnos u filmu Alis i gradonačelnik reditelj na duhovit i dirljiv način preispituje savremeni život, kroz filter dve generacije. Dijalog dveju dijametralno suprotnih ličnosti koje preispituju sve ono u šta su do tada verovale.


Film Mafija kroz objektiv rediteljke Kim Longinoto, jedan je od tri angažovana dokumentarna filma koji ove godine čine selekciju Ženska linija. Biografski film o Leticiji Batalji, fotografkinji italijanskog porekla poznatoj po smelim snimcima pustoši koju je za sobom ostavljala mafija u njenoj rodnoj Siciliji je 22. film u karijeri rediteljke. Kim Longinoto je dobro poznata publici Slobodne Zone, čak 8 njenih filmova je prikazano u prvih 15 godina Slobodne Zone. Kombinacija Bataljinih potresnih crno-belih fotografija i scena iz klasičnih italijanskih filmova, retki istorijski snimci i sećanja same autorke pričaju priču o ovoj neverovatnoj ženi, koja i danas u svojoj 84. godini fotografiše. Njena hrabrost i nepokolebljivost bila je ključna za razotkrivanje brutalnih zločina Koza nostre i borbi italijanske države protiv mafijaške hobotnice 80-ih godina prošlog veka.


Polin Kejl, filmska kritičarka časopisa Njujorker u periodu od 1968. od 1991. uspela je da se izbori za svoje mesto u muškoj profesiji i ostavi trag u svetu filma i filmske kritike. Zahvaljujući  briljantnom stilu, nepokolebljivom samopouzdanju, burnoj prošlosti i dubokoj ljubavi prema filmskoj umetnosti, Polin Kejl je postala jedna od ikona zlatnog doba (američke) kinematografije. Sačinjen od preko 40 intervjua i nikada viđenog arhivskog materijala, film Tako je govorila Polin Kejl je uzbudljiv portret pionirke koja je, zbog izjava vezanih za filmove i kulturu u zlatnoj eri filmskog stvaralaštva, bila podjednako obožavana i omražena. U dokumentarcu Tako je govorila Polin Kejl, glumica Sara Džesika Parker čita Polinine originalne zapise, a o ovoj izuzetnoj ženi kroz inserte iz filmova o kojima je pisala i uticaju koji je izvršila na generacije filmskih stvaralaca između ostalih govore: Kventin Tarantino, Kamil Palja, Dejvid O. Rasel i mnogi drugi.


15. festival Slobodna Zona zatvoriće dokumentarni film Barbare Miler #Žensko zadovoljstvo, čije su junakinje pet hrabrih, snažnih i samosvesnih žena, koje razbijaju tabue koje nameću njihova patrijarhalna društva i verske zajednice. Debora Feldman, Lejla Husein, Rokudenašiko, Doris Vagner i Vitika Jadav se svojom neverovatnom snagom i pozitivnom energijom bore za oslobađanje i autonomiju ženske seksualnosti, religijskih dogmi i kulturoloških barijera. Ali njihova pobeda ima visoku cenu: javno su omalovažavane, optuživane za krivična dela, izopštene iz društva u kome su odrastale, a pristizale su im čak i pretnje smrću od strane verskih vođa i fanatika svih vrsta. One su živi primer kako hrabrost, slobodna volja i žudnja za životom mogu da menjaju rigidne društvene strukture i slave život u svim njegovim različitostima.


Selekciju Ženska linija i ove godine je podržala Rekonstrukcija Ženski Fond (RŽF).

Selekcija 14+ namenjena je srednjoškolcima i mladima i jedna je od tri takmičarske selekcije na festivalu. O najboljem filmu odlučivaće srednjoškolski žiri sastavljen od učenika i učenica beogradskih srednjih škola. Osim srednjoškolskih matine projekcija neki od filmova iz ove selekcije naći će se i u popodnevnim terminima u Beogradu, ali i u Nišu i Novom Sadu. Oni pružaju uvid u stanje društva iz perspektive mladih i bave se širokim spektrom tema - od klasičnih tema odrastanja i traženja svog mesta u školi, porodici i među vršnjacima do tema (zlo)upotrebe medija, krize moralnih vrednosti i važnosti lične odgovornosti. Izdvajamo neke od njih. U filmu Treća smena Porodica Očoa vodi privatnu hitnu pomoć u Meksiko Sitiju, neprestano u borbi za pacijente sa ostalim službama hitne pomoći. Dok pokušavaju da zarade za život u ovom nemilosrdnom poslu, bore se da njihove finansijske potrebe ne ugroze ljude kojima pomažu. Rigorozna kazna inače korumpirane policije tera porodicu da pokuša da legalizuje svoju praksu. Reditelj Luk Lorencen, koji je ujedno i snimatelj i montažer ovog napetog dokumentarnog filma bavi se ljudskom dimenzijom etički kompromitovanog posla porodice Očoa i istražuje goruća pitanja funkcionisanja zdravstvenog sistema, propuste vlade i kompleksnost lične odgovornosti.


Selfi je jedinstvena rekonstrukcija događaja koji su doveli do ubistva 16-godišnjeg Davida Bifolka, koga je 2014. godine ubio karabinjer u napuljskoj četvrti Trajano. U pokušaju da istraži i razume okolnosti koje su dovele do Davidove smrti reditelj Agostino Ferente pronalazi dvojicu Davidovih prijatelja Pjetra i Alesandra i moli ih uz pomoć mobilnih telefona u formi selfija ispričaju priču o njihovom prijateljstvu. Rezultat je vizuelno impresivan film o odrastanju i pubertetu, o tome kako je kada poreklo određuje budućnost, o nasilju države, gnevu i bolu zbog gubitka u dominantno muškom svetu gde je najvažnije biti jak.


U okviru selekcije 14+ biće prikazano i devet kratkih filmova mladih autorki i autora polaznika programa Slobodna zona Junior i njihovih vršnjakinja i vršnjaka iz Prizrena. To će ujedno biti prilika da svoje prve filmove predstave publici iz srednjih škola iz Beograda i okoline.

O nagradama će na festivalu Slobodna Zona pored međunarodnog, regionalnog i srednjoškolskog žirija kao i u prethodnih 14 godina odlučivati i publika glasanjem tokom svih pet festivalskih dana za filmove iz svih selekcija. Izbor je veliki, a konkurencija jaka.

Vidimo se u Slobodnoj Zoni!

понедељак, 28. октобар 2019.

Bojsi oduševljen grafitom s likovima iz ''Mućki'' u Srbiji



Britanski glumac Džon Čalis, koji tumači Bojsija u čuvenim ''Mućkama'', podijelio je sa pratiocima na Twitteru oduševljenje grafitom iz Srbije na kojem se nalaze njegove kolege iz legendarne britanske serije Del Boj, Rodni i stric Albert.

Kako je prenijela RTS, Čalis ne precizira gdje se tačno grafit nalazi, ali ocjenjuje da je rad umjetnički i to odličan.

Na slici koja zauzima cijeli zid nalaze se Del Boj, Rodni i stric Albert, uz neizbježni citat ali na srpskom jeziku: ''Sljedeće godine u ovo vrijeme bićemo milioneri''.

Oduševljeni Bojsijevi obožavaoci sa ovih prostora u komentarima na njegov tvit navode da je riječ o objektu u Zrenjaninu, a dokaz za to je, kažu, to što na grafitu piše ''Pekam, Madrid, Bagljaš''.






POČELE PRIJAVE ZA BEOGRADSKI AUTORSKI ROK FESTIVAL – BARF 9!



Prijave za ovogodišnje izdanje Beogradskog autorskog rok festivala – BARF počele su 25.oktobra i trajaće do 25.novembra 2019.godine. URMUS poziva bendove i izvođače da se prijave na festival u što većem broju!

Udruženje rok muzičara Srbije (URMUS), organizator Beogradskog autorskog rok festivala, objavilo je konkurs za učešće bendova/autora na ovogodišnjem izdanju festivala.  Prijave za učešće trajaće od 25.oktobra do 25.novembra, nakon čega će 6 odabranih finalista nastupiti na finalnoj večeri koja će se održati 15.decembra. Već tradicionalno, finale festivala biće održano u Domu omladine Beograda, u sali Amerikana. Finalisti će imati priliku da uz najbolju produkciju prezentuju svoje pesme.

Svi bendovi/autori se na BARF9 prijavljuju sa po 3 autorske pesme, koje nisu objavljivane na nekom od nosača zvuka. Prethodni učesnici festivala mogu se ponovo prijaviti, ali sa novim autorskim pesmama! Finaliste kao i do sada bira komisija sačinjena od renomiranih članova URMUS-a.

URMUS se kao i uvek potrudio da zajedno sa partnerima i prijateljima festivala obezbedi vredne nagrade za pobednike i učesnike festivala BARF9.

Više detalja o uslovima prijave kao i nagradama na ovogodišnjem festivalu BARF pronađite ovde: https://urmus.rs/festival-barf/festival-barf-2019/

URMUS poziva sve bendove i autore da se u što većem broju prijave za učešće na Beogradski autorski rok festival, a publiku da u što većem broju dođe da podrži finaliste 15.decembra u sali Amerikana Doma omladine Beograda!

петак, 25. октобар 2019.

Festival evropskog filma prvi put u Boru



Festival evropskog filma, koji se osmu godinu zaredom održava širom Srbije, po prvi put će gostovati i u Boru , gde će svakog četvrtka u od 24. oktobra do 07. novembra  u Domu omladine  biti održane po dve projekcije.

Špansko ostvarenje "Ćutanje drugih" zvanično je otvorilo program festivala, a biće i prikazano ukupno šest filmova najnovije evropske produkcije.

Festival evropskog filma deo je kampanje #EUzaTEBE, kojom građanima i građankama približavamo Evropsku uniju.

Festival u Boru  organizuju Delegacija Evropske unije u Srbiji i EU info mreža u Beogradu, Nišu i Novom Sadu u saradnji sa Domom omladine Bor.

Ulaz je kao i svake godine besplatan u svim gradovima.

Dobrotvorni koncert: Nemanja Radulović i UNICEF



Povodom obeležavanja 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima deteta Unicefa, 13. novembra u beogradskom Centru Sava biće održan dobrotvorni koncert violiniste Nemanje Radulovića i dečijeg hora Kolibre.

Diretkorka Unicefa za Srbiju Ređina de Dominićis rekla je novinarima na marginama konferencije „Unapređenje ljduskih resursa u sistemu socijalne i dečje zaštite“ u Beogradu da će koncert biti održan u okviru programa unapređenja predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji, odnosno za nabavku didaktičke opreme za obdaništa.

Prema njenim rečima, biće to prilika da svi zajedno, i donosioci odluka, i civilni sektor i deca proslave taj važan dan i da se podsete na izazove današnjice.

„Danas, 30 godina nakon usvajanja Konvencije o pravima deteta, dečija prava se nisu promenila, jer ona nemaju rok trajanja“, rekla je za Tanjug Jadranka Milanović iz Unicefa zadužena za odnose s medijima.

Ona je podsetila da novi globalni izazovi kao što su ubrzana digitalizacija, klimatske promene, produženi konflikti i masovne migracije potpuno menjaju detinjstva.

„Deca se danas suočavaju s novim pretnjama koja ugrožavaju njihova prava. Moramo stoga da se obavežemo na konkretno delovanje da bismo zaštitili i obezbedili da svako dete, danas i ubuduće, ima jednake šanse u životu“, rekla je Milanovićeva i dodala da je ulaganje u obrazovanje u ranom uzrastu jedan od načina da se to postigne.

Vrtići su mesto gde deca dobijaju podrška, gde mogu da uče da razmišljaju kreativno i druže se, gde imaju slobodu da budu maštoviti i da uvežbavaju i razvijaju veštine, dodala je Milanovićeva.

Cene ulaznica se kreću od 1000 do 3900 dinara.

Izvor Tanjug

Objavljen prvi singl sa posthumnog albuma Leonarda Koena



Objavljen prvi singl sa posthumnog albuma Leonarda KoenaIzvor: AFP/FABRICE COFFRINI
Pesma "Happens to the Heart" prvi je objavljeni singl sa posthumnog albuma Lenarda Koena "Thanks for the Dance", koji će ceo moći da se čuje od 22. novembra. Tekst pesme "Happens to the Heart" otvara i njegovu poslednju zbirku pesama "The Flame", a video je jedan u nizu koji međunarodni reditelji spremaju za ovaj album.

Inspiracija za spot za pesmu "Happens to the Heart" bilo je Koenovo iskustvo kao budističkog monaha.

Video je režirao Danijel Askil, poznat po saradnji sa Sijom. Posthumni album Lenarda Koena "Thanks for the Dance" biće objavljen 22. novembra ove godine.

Askil kaže da je inspiraciju za spot pronašao u pet godina koje je Koen proveo kao budistički monah u Maunt Bedli zen centru u Kaliforniji.

"Ovaj film je tiha, simbolična priča koja skicira odbacivanje ega i svega onoga što donosi slava", kazao je autor videa.


Album je prethodno najavljen poemom "The Goal", koju čita pokojni Koen, koji je preminuo 7. novembra 2016. godine.

Ovo posthumno izdanje producirao je Koenov sin, Adam, koji je sa svojim ocem radio i na njegovom poslednjem albumu "You want it darker". Kao gosti na "Thanks for the Dance" pojavljuje se veliki broj muzičara, među kojima su i Dejmijen Rajs, Lesli Fajst, Dženifer Vorns, prenosi N1info

Kako je objasnio Adam Koen, u komponovanju muzike za Koenove tekstove izabrali su njegova najkarakterističnija muzička obeležja.

"Ono što me je najviše dotaklo u vezi sa ovim albumom jeste odgovor onih koji su ga čuli. 'Lenard živi', rekli su, jedno za drugim", poručio je Adam Koen.

Na albumu će se naći pesme kao što su "Moving on", "The Night of Santiago", "Thanks for the Dance", "The Hills", potom "Listen to the Hummingbird".

Kako je objavljeno na zvaničnoj Fejsbuk stranici Lenarda Koena, ovaj pesnik je "opljačkao smrt za poslednje reči", dodajući da "Thanks for the Dance" nije komemorativna kolekcija pesama koje se nisu našle mesta na njegovim albumima, nego je u pitanju "neočekivana žetva novih pesama, uzbudljivih i vitalnih".

Tokom svog života Lenard Koen je postao, uz Boba Dilana, jedan od najznačajnijih kantautora engleskog govornog područja. Jedan je od retkih muzičara koji je pažnju javnosti privukao najpre kao pisac, odnosno pesnik, s obzirom na to da je pre objavljivanja prvog albuma "Songs of Leonard Cohen", iza sebe već imao tri knjige pesama i dva romana.

Počela prodaja karata za koncert Nick Cavea



Nick Cave i The Bad Seeds održaće koncert 04. juna 2020. godine u beogradskoj Štark areni, u okviru svoje svetske turneje na kojoj predstavljuju novi album "Ghosteen", koji se našao na prvim pozicijama brojnih svetskih lista slušanosti, dok mu je "NME" dao pet zvezdica, a "Rollingstone" ga opisao kao "najdirljiviji album njegove karijere".

Njihov prethodni nastup u Areni proglašen je za najbolji koncert 2008. godine u Srbiji, a koncert iz 2017. godine je u medijima i društvenim mrežama ispraćen hvalospevima poput "emotivna katarza", "pesnik čija je emotivna duša iscelila našu", "Nick Cave, brat. Princ tame. Punjač arene avetinjskog grada".

A ni sam Cave nije ostao ravnodušan prema ljubavi koju mu godinama unazad pruža srpska publika, pa ju je uz duboku zahvalnost nazvao *** prelepom.

Sudeći po reakcijama javnosti i na društvenim mrežama, i ovaj koncert legendarnog muzičara se očekuje da bude rasprodat.


Prodaja ulaznica za koncert u Štark areni počela je danas, 25. oktobra, u 10:00 sati.

Ulaznice po cenama od 3.300, 3.600, 3.900, 4.500, 4.900 i 5.600 dinara će biti u prodaji na svim prodajnim mestima Ticket Visiona, kao i online na www.tickets.rs.



LOVE HUNTERS PREMIJERNO U GARAŽI 01.NOVEMBRA!



Novosadski rok bend LOVE HUNTERS prvi put će nastupiti u beogradskom klubu Garaža 1.novembra!


LOVE HUNTERS je rok bend iz Novog Sada nastao još davne 1987.godine.
Objavili su preko deset albuma: There No Centuries (1988), Everclassic (1994), Oh Evolution (1995), Out of Tune (1996), Donau (1996), Total Rickverzzo (1996), Azimuth (1997), Unplugged (1999), Harley Krishna (2001), One Hunt (2002), Live in Bistro (2004), Live in Novi Sad 2011 (2012), Love Hunter – muzika iz istoimenog filma (2014). 
Singlovi BLACK&BLUE i SUCK  DISEASE su bili uvertira za novi album SUCK DISEASE koji je ugledao svetlost dana krajem 2015.godine. Održali su preko 3000 koncerata po Evropi i regionu i radili muziku za dva filma i tri pozorišne predstave.

Predvođeni Milanom Muminom status kultnog benda stekli su još ranih devedesetih godina prošlog veka, a danas u originalom sastavu: Mumin – glas i gitara, Protektor – bas, Thunderman – bubnjevi, a ojačani gitaristom Vladom Apatinecom, zvuče svežije i energičnije nego ikad!!

To će i dokazati publici u Garaži izvodeći stare i nove hitove, kao i pesme iz filma "LOVE HUNTER”, koji je Muminova autobiografska priča, o kojoj su neki od najprestižnijih svetskih medija, poput New York Times-a i Hollywood Reporter-a, objavili sjajne kritike.


Očekuje nas odlična rok svirka 1.novembra u klubu Garaža uz legendarne Love Hunterse! Ulaz na koncert naplaćivaće se po ceni od 600 RSD.




среда, 23. октобар 2019.

Stigao trejler za poslednji film u sagi: "Ratovi zvezda - uspon Skajvokera"



Posle više od 40 godina, priča koja je počela s epskom sagom "Ratovi zvezda: Nova nada" (Star Wars: A New Hope), mogla bi konačno da bude privedena kraju, bar kako se čini u poslednjem trejleru za deveti nastavak franšize.

Sudeći prema trejleru, u filmu će se odigrati poslednji sukob između pobunjenika i imperije, što bi priči moglo dati kraj, bar prema rečima režisera Džej Džej Abramsa.

"Znali smo da ovaj film mora da bude kraj. Nismo se šalili", ispričao je Abrams za Entertainment Weekly.

Radnja filma "Uspon Skajvokera" (The Rise of Skywalker") odvija se godinu dana posle radnje prošlog filma, "Ratovi zvezda: Poslednji džedaj" (Star Wars: The Last Jedi). Kajlo Ren i Rej se spremaju na odlučujuću bitku, a drugi članovi pobunjenika, Po Dameron, Fin i BB-8, bore se za budućnost univerzuma. U američkim bioskopima počeće da se prikazuje 20. oktobra, prenosi B92.net



Instant Karma objavila novi singl i spot "Svemirske Boje"



Zrenjaninska Instant Karma objavila je "Svemirske Boje", prvi singl sa novog albuma "Buda sa krova"


video produkcija: Ivan Nikita Dujin
snimatelji: Jovan Mošorinac & Vanja Tomić
muzička produkcija:Ivan Nikita Dujin, Branislav Kokora , Lazar Babić
mix: Lazar Babić
snimak i edit: Branislav Kokora
mastering: Ivan Nikita Dujin
snimano u studiju: Plejs za Probe/Zrenjanin/oktobar 2019

A Instant Karma su:
Aleksandar Janković-vokal
Saša Koso-gitara
Branislav Kokora-gitara
Uroš Stanković-bass gitara
Nebojša Durmanović-bubanj


Osnovana sredinom 80-tih kao srednjoškolski bend, krajem 80-tih postala je rock n roll atrakcija u lokalnim okvirima. 1987g izlazi singl “dim nad gradom/amerika” a 1988g ep “Totalni mrak”
da bi posle  albuma “deset godina pre” iz decembra 1990g dobila status paklenog live rhythm n blues benda.
Tako je i nastao jedan od najboljih live albuma srpskog rock n rolla “Kako ubiti oktopoda? iz 1994g
Već početkom 1995 Instant Karma dobija ekskluzivan ugovor sa izdavačkom kućom “Komuna” uz podršku Pece Popovića i Ivana Ivačkovića i tako nastaje album “Dan za danom”
Karma menja zvuk, eksperimentiše sa country rhythm n blues-om i pop muzikom i snima jednu od svojih najboljih pesama “Ona dolazi” tu je i saradnja sa Magičnim Ćirom u pesmi “Dzabuki boy”
1996g izlazi singl “Sunce i ljubav” koji postaje najveći hit Instant Karme kao i pesma “Ne možeš mi ništa” napisana u saradnji sa Zoranom Kostićem Canetom iz Partibrejkersa,
Krajem 1996g izlazi kompilacija “Roll over(godine oktopoda 1987-1996)
Instant Karma nastupa na koncertu godine.
Band daje svoj doprinos u borbi protiv tadašnjeg režima i snima dve pesme za kompilaciju “Nas slušaju svi, mi ne slušamo nikoga”-Radio Indexa
1997g grupa ulazi u studio sa novim producentom Ljubomirom Stančićem.
Izlaze singlovi “Čudni dani” a malo kasnije “Zvezda”
bend menja zvuk i počinje da eksperimentiše, tako se u decembru 1997g pojavljuje album “Blum!” koji dobija izuzetne kritike. Sa albuma je skinuto pet singlova.
1998g u band dolaze Bojan Rajačič i Braniislav Mazalica zajedno sa Sašom Koso i Aleksandrom Jankovićem to daje novu dimenziju u zvuku Instant Karme
1999 bend kreće sa probama i pravljenjem novih pesama ali marta 1999g počinje NATO agresija. Za vreme bombardovanja nastaje ep-3 x 3(war sessions) koji je bukvalno snimljen za vreme vazdušnih udara. Žestok i pun besa ep dobija odlične kritike i pohvale. Na njemu su i tri potpuno nove studijske pesme.
2000g Karma ulazi u studio “Drum” i sa producentom Ljubomirom Stančićem počinje snimanje novog albuma pod nazivom “Metaforfoza”
sniman skoro pet meseci “Metamorfoza” predstavlja novu Karmu,novi zvuk i novu priču.
singlovi “super prevara” i “kojot” pojavljuju se tokom 2000 godine. Te godine u oktobru pada i Miloševićev režim.
Januara 2001g izlazi Metamorfoza i odma biva proglašen za najbolji album Instant Karme. nešto kasnije se pojavljuje video klip “Bog” u režiji Zorana Kesića.
2002g Karma provodi u redovnom koncentriranju po Srbiji i Bosni da bi krajem godine ušla u studio i počela snimanje novog albuma ovog puta za pgp/rts.
februara 2003g izlazi album i singl “Guru”
pesma “Guru” postaje najveći hit Instant Karme.....sledi “Nebo,zemlja,voda i raj”” i “Super um”
2004g pojavljuje se video singl “Vrtim se u krug” jedna od najboljih pesama iz Karminog kataloga.
Ali te 2004g počinju i problemi sa zakonom i prva hapšenja članova benda, verovatno nijedna grupa nije toliko privođena kao Instant Karma.
2005g grupa počinje pripreme za snimanje i onda dolazi do tragedije, bubnjar Branislav Mazalica umire 14 marta u centru grada od srčanog udara. Frontmen benda Aleksandar Janković raspušta Instant Karmu. Jednostavno Branče je bio duša benda i njegov odlazak bio je kraj jedne priče.
Posle skoro dve godine pauze Instant Karma dobija poziv za veliki comeback na Exitu 2007g i vraća se u novoj postavi. Na veliko iznenađenje svih bio je to jedan od najboljih nastupa benda.
2008g Karma ulazi u studio i pod producenskom palicom Srđana Muca snima novi album “Sve je u redu samo krvarim” u izdanju pgp-rts-a bio je to povratak rock n roll korenima i politički obojen album..naravno u levo.
Album izlazi januara 2009g i dobija dobre kritike a pesma “Ne mogu da postignem” postaje veliki hit.
2009g izlaze singlovi “Heroj radničke klase” i “Jači nego pre” i bend nastupa po Srbiji ali problemi su ostali.
2010g izlazi poslednji video singl “Zvona Slobode” i grupa se raspušta jer Instant Karmi je svakako trebao duži odmor, posle više od 20 godina paklenog rock n rolla.
2014g pojavljuje se novi video singl “Prijatelj” psihodeliični eksperiment koji je izazvao totalnu zabunu kod ljubitelja muzike Instant Karme, no neki kritičari su bili oduševljeni kao i jedan deo publike. pesma je snimljena decembra 1985g a remix 2014g i posle skoro 30 godina zvučala je sveže i drugačije. bio je to pun pogodak.
2015g Instant Karma ulazi u studio “Plejs za probe” i snima dve nove pesme da bi par meseci kasnije izbacila video singl  “Pre možda dan ili dva” koji postaje hit i dokaz da bend nije izgubio na vitalnost i da je njihova priča daleko od kraja.
2016g izlazi album “Prljava Super Prevara”(Blues sessions) sastavljen sa session proba od 1999-2015g.  Album je prava slika Instant Karme...paklenog psihodeličnog rhythm n blues benda koji uživo zvući moćno i žestoko, bez uvijanja i šminkanja. Naravno sve to ne bi bilo bitno da pesme nisu dobre ali jesu! i traju kao i Karma.
Tako priča se nastavlja o malom-velikom bendu iz Zrenjanina koji zna svoju Karmu...






Ara Malikian u Beogradu 14. marta



Ara Malikian, violinista libansko-jermenskog porekla, u okviru svetske turneje, nastupiće u Beogradu, u Sava Centru 14. marta 2020. godine.

Turneja pod nazivom „Royal garage“ , na kojoj predstavlja istoimeni album, obuhvata najvažnije svetske prestonice u kojima Ara nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama i pozorištima: London, Pariz, Njujork, Moskva, Rim, Buenos Ajres, Santjago, Lima, Meksiko Siti, Peking, Hong Kong, Madrid, Berlin, Beograd...


Ara Malikian je svetski priznat umetnik, najveća zvezda medju violinistima danas. Često ga predstavljaju kao libanskog virtuoza sa jermenskim začinima. Klasično obrazovan muzičar je tokom godina spojio muziku različitih kultura koja uključuje i španski flamenko, argentinski tango, kao i cigansku muziku. Njegova interpretacija vuče korene iz arapske i jevrejske kulture. Na koncertima često izvodi obrade rok pesama i filmskih hitova.

Rođen 1968 . godine. Živi u Madridu. Snimio je više od 40 albuma i producirao veliki broj predstava.

Zbog svoje muzikalnosti i virtuoznosti još kao mladi violinista, nagrađen je nagradom Niccolo Paganini. Za sebe kaže da želi da bude Paganini u odelu Džimija Hendriksa.

Ne propustite ovaj muzički događaj godine!



Music Star

Mocartova sestra je bila genije, ali ju je istorija izbrisala



Istoriju ne možemo znati van okvira onoga o čemu su nas učili u školi osim ako ne počnemo da kopamo u potrazi za dodatnim informacijama. Jedna od tih priča je ona o sestri Volfganga Amadeusa Mocarta za koju većina ljudi nikada nije čula, a bila je genije baš kao i on.
Pre nego što je Volfgang počeo da piše prve kompozicije, njegova starija sestra Marija Ana Mocart, koju su zvali Nanerl, već dokazala kao čudo. Njih dvoje su kao deca nastupali po Evropi.


"Ima kritika koje hvale Nanerl, ona je čak prva i zaradila novac od nastupa", piše glumica i kompozitorka Silvija Milo. U jednoj kritici iz 1763. ime Marije Ane je neodvojivo od Volfgangovog.

"Zamislite 11-godišnju devojčicu koja izvodi najteže sonate i koncerte najvećih kompozitora na čembalu ili klaviru, uz preciznost, neverovatnu lakoću i besprekoran ukus. Zadivila je mnoge", piše u kritici.

Publika u 18. veku je za Volfganga Amadeusa Mocarta i čula kao za jednu polovinu vunderkind dua. Vremenom je sestra izbrisana sa slike. Ona se ne pojavljuje ni u filmu Miloša Formana "Amadeus", o njoj nismo učili u školama, i tek nedavno je počela ponovo da intrigira ljude iz sveta umetnosti.

"Dok sam odrastala, znala sam da ću biti violinistkinja, a ni u istoriji muzike ni u mom repertoaru nije bilo ženskih kompozitora", priča Silvija. Ona je za Mocartovu sestru saznala kada je videla njihov porodični portret.

Na slici Nanerl i Volfgang sede jedno pored drugog za čembalom, a pored stoji njihov otac Leopold. Nanerl ima ogromnu, čudnu frizuru na vrh sićušne glave. Kad smo već kod frizure, Nanerl je bratu pisala u njihovom šaljivom maniru: „Pišem vam sa erekcijom na glavi i veoma se plašim da ću zapaliti kosu."

Kada je otkrila Mocartovu sestru, Milo je počela da kopa kroz istorijske arhive i da čita sve što joj je dolazilo pod ruku, uključujući i intimna pisma. Tako je na osnovu tog istraživanja nastao pozorišni komad "The Other Mozart". U svom eseju koji je pisala za "Guardian" ona piše o Nanerlinoj sudbini: "Ostavljena je u Salcburgu kada je napunila 18. Devojčice su mogle da nastupaju i putuju, ali bi devojke i žene koje bi to činile imale lošu reputaciju. Otac je na turneje nastavio da vodi samo Volfganga. Nanerl više nikada nije bila na turneji."

Znamo da je komponovala muziku, ali nijedna od njenih kompozicija nije preživela. Ipak, jedan australijski istraživač je tvrdio da je našao Nanerlin muzički rukopis i to kao deo kompozicija koje je Volfgang koristio za vežbanje.

Ima i onih koji tvrde da je Mocartova sestra, koja je od njega bila starija pet godina, ostavila dubok trag na njegovo izvođenje muzike.

Godine 2011. je snimljen i igrani film "Mocartova sestra" koji se poigrava činjenicama ali uprkos tome osvetljava nepoznatu priču o nepravedno zaboravljenoj istorijskoj ličnosti.

Posle ovakvih priča, neminovno je sebi postaviti pitanje - za koliko talentovanih žena iz prošlosti nikada nismo čuli samo jer su bile žene? I koju cenu smo kao civilizacija platili zbog toga? Čini se preveliku.

Izvor : Noizz.rs

понедељак, 21. октобар 2019.

"Senke nad Balkanom 2" dostupne i na internetu


Nastavak najgledanije domaće serije "Senke nad Balkanom", pored dinamične i misteriozne radnje, kao i vrhunske produkcije, donosi potpunu novinu u plasmanu domaćih serija, najavili su producenti.

Naime, svi gledaoci, kako u zemlji tako i u inostranstvu, imaće mogućnost da pogledaju odjednom svih 10 epizoda druge sezone "Senki".

"Odluka da sve epizode serije budu dostupne na internet platformi EON su naš hrabri iskorak u budućnost. Drago mi je da je serija ponovo dostupna svim gledaocima u Srbiji i regionu, da ne moraju da budu korisnici određenog kablovskog provajdera da bi mogli da gledaju seriju, već je dovoljno da imaju samo dobar internet. Ovim potezom i Srbija ide korak dalje u odnosu na sve zemlje u okruženju", izjavio je kreator i reditelj "Senki nad Balkanom" Dragan Bjelogrlić.

Za sve koji više vole da iz nedjelje u nedjelju iščekuju nove detalje, druga sezona prikazivaće se ekskluzivno na TV Nova S, svakog ponedjeljka počev od 11. novembra.

Nakon ogromnog uspjeha koji je postigla prva sezona, u nastavku će publika gledati glavne junake Taneta (Dragan Bjelogrlić) i Stanka (Andrija Kuzmanović), koji će slijedeći krvavi trag poremećenog ubice, otkriti užasnu zavjeru koja može čitavu Evropu gurnuti u haos.

Ova jeziva ubistva pokreće niz uzbudljivih i misterioznih događaja u kojima će se sukobiti lokalni moćnici, državna elita, baš kao i tajna udruženja i strane obavještajne službe.

Savezništva se sklapaju i raskidaju, ljubavi rađaju i nestaju, prijatelj će počiniti izdaje, a neprijatelji mijenjati strane, jer se svi bore za svoju prevlast.

U drugoj sezoni popularne serije igraju Marija Bergam, Nenad Jezdić, Goran Bogdan, Jovana Stojiljković, Miloš Samolov, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Nikola Đuričko, Nebojša Dugalić, Branimir Brstina, Marko Živić, Toni Mihajlovski, Petar Arsovski, ali i u novim likovima koji su dodijeljeni Nataši Ninković, Leoni Paraminski, Bogdanu Dikliću, Vesni Trivalić, Marku Grabežu i Igoru Ðorđeviću.

Kreator i reditelj serije je Dragan Bjelogrlić, muziku i ovog puta potpisuje Magnifiko.

Izvor: Tanjug

GIPSY KINGS BY ANDRÉ REYES 19. februara u Sava Centru


Kraljevi romske rapsodije stižu u Sava Centar!

Krajem sedamdesetih braća André i Nicolas Reyes, sinovi priznatog flamenco umetnika Josea Reyesa, osnovali su grupu Gipsy Kings te ubrzo postali izuzetno cenjeni muzičari i traženi u celom svetu. To je francuska grupa čiji članovi su španskog porekla te pevaju na španskom jeziku. U svojoj muzici kombinuju tradicionalni flamenco, pop i druge slične muzičke oblike kao što je katalonska rumba.
“Gipsy Kings” njihov istoimeni najpoznatiji album, objavljen 1989. godine proveo je 40 nedelja na top listama te im je to donelo veliku popularnost širom Europe, Amerike i Bliskog Istoka.

Na krilima svetske slave Gipsy Kings su se 2014. godine razdvojili u dvije zasebne frakcije - grupu Nicolasa Reyesa i Andréa Reyesa. André Reyes s desetočlanim bendom nastavlja karijeru izvodeći najveće hitove iz Gipsy Kings muzičkog kataloga koje će izvesti i 19. februara u beogradskom Sava Centru!



Osnivaču grupe, Andréu Reyesu kao gitaristi i pevaču pridružili su se cenjeni muzičarii kao što su Mario Reyes i Chico Castillo te zajedno stvaraju muziku koja publiku navodi na ples.
Na trenutno aktuelnoj turneji “Gipsy Kings by André Reyes” oduševljavaju publiku širom sveta svojim “Tour Gipsy Unidos” repertoarom, a rasplesat će vas i uz svetski poznate hitove kao što su “Bamboleo”, “Volare”, “La Dona” i mnogi druge!

Danas je, s više od 60 miliona prodatih nosača zvukova širom sveta, André Reyes zahvaljujući samostalnom radu i radu u grupi, jedan od najpoznatijih i najcenjenijih predstavnika amenco rumbe.

Ulaznice po ceni od 2900, 3300, 3600 i 3900 dinara su u prodaji preko tickets.rs




Artan Lili ponovo u Jagodini! 09. novembar AKC!



Artan Lili je nesumnjivo najčešće pominjani sastav u regionu u prethodnih par godina, kada se pričalo o novim snagama na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni.

Grupa postoji od 2013. godine, ali se tokom vremena postava ustalila u sada već prepoznatljivu četvorku: Bojan Slačala – bas i vokal, Romana Slačala – vokal i daire, Marko Ajković – bubanj i Ivan Skopulovič – gitara.

Dobitnici su ovogodišnje, 1. po redu nagrade Zadužbine Milana Mladenovića, osnovane 2019. godine.


Artan Lili završene pesme objavljuju sukcesivno, preko Bandcamp platforme u formi singlova. Ovakav metod - singl po singl u savremenom izdavaštvu smatraju svojom inovacijom, jer niko pre njih to nije uradio. Na taj način osavremenjuju zastareli vid izdavanja albuma.
Svojim singlovima osvajaju prva mesta svih relevantnih radijskih i TV top lista u zemlji i regionu. Najzanimljiviji je plasman pesme"Ako stanemo tu", koja je odmah kao novitet zasela na prvo mesto liste Diskomera Studija B, što je pre njih, u 40 godina postojanja liste, pošlo za rukom samo Bijelom Dugmetu, Ekatarini Velikoj i grupi Kal.
Do sada su izdali 2 albuma "Artan Lili" i "New Deal" i jedna su od koncertno najaktivnijih grupa u zemlji i regionu, pa gotovo da i ne postoji grad, klub ili festival na kome do sada nisu nastupili.


Slobodna zona - Horizonti Balkana - Sećanja i suočavanja



15. jubilarno izdanje festivala Slobodna Zona u okviru selekcije Horizonti Balkana donosi šest uzbudljivih ostvarenja po izboru selektora Jelene Maksimović i Ivana Bakrača. U centru pažnje su borba i sećanje, nasleđe prošlosti, potreba za (dis)kontinuitetom i po(r)uke kojim događaji mesta i ljudi iz prošlosti definišu našu budućnost.


Dugometražni dokumentarni film Andreja Korovljeva Tusta približava nam život Branka Črnca Tuste, frontmena legendarnog pank-rok benda KUD Idijoti iz Pule. Tusta je zahvaljujući svom muzičkom i sindikalnom angažovanju kao vođa sindikata “Uljanika” iz Pule postao simbol slobode i zdravog razuma na regionalnoj sceni. Kroz arhivske materijale i intervjue s članovima benda, kolegama i savremenicima, film govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava, ograničenim aktivnostima benda i zabranama koje su doživljavali usled rata i nacionalizma u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine.


Film makedonske rediteljke Teone Strugar Mitevske Bog postoji: njeno ime je Petrunija imao je premijeru na ovogodišnjem Berlinalu gde je donio Nagradu ekumenskog žirija. Film je dobitnik nekoliko nagrada na letnjim festivalima i favorit publike. Ova moderna makedonska satira prati borbu tridesetdvogodišnje žene sa svakodnevnim nevoljama post-socijalističkog patrijarhalnog društva. Mitevska postiže balans između humora i ozbiljne feminističke pozicije koja preispituje tradiciju, patrijarhat i religiju kao najproblematičnije aspekte savremenog makedonskog društva. Nakon bezuspešnih pokušaja da pronađe posao praćenih seksističkim poniženjima, Petrunija se odlučuje za učešće na tradicionalnoj ceremoniji namenjenoj isključivo muškarcima. Teona Strugar Mitevska, je za  film Bog postoji: njeno ime je Petrunija dobila Zlatnu arenu za režiju u kategoriji manjinskih produkcija na proteklom 66. Pulskom filmskom festivalu.


Još jedan film koji reprezentuje žensku borbu režirala je hrvatska rediteljka Dane Budisavljević. Dnevnik Diane Budisavljević predstavlja crno-belu fuziju igranog, dokumentarnog i arhivskog materijala, dramatizacije autentičnih događaja, filmskih natpisa, komponovane eksperimentalne i klasične muzike. Dokumenti i fikcija se prepliću slikajući snažan portret hrabre žene koja odlučuje da je život nevine dece veći od ideja nacionalnosti, političke pripadnosti, pa i od njenog sopstvenog života. Založivši sopstveni život u ime nevinih ljudi, gospođa iz visoke građanske klase odlučuje da spase 10.000 dece iz ustaških logora za vreme Drugog svetskog rata.


I dokumentarni film srpske autorke Jelene Radenović Umetnost sećanja podseća nas na nasleđe prošlosti. To je film o monumentalnim spomenicima podignutim u periodu socijalizma na tlu bivše Jugoslavije. Osnovna namera filma je da pokaže da će prava umetnost opstati, naći put do publike i preživeti smene ideologija i političkih uređenja. Ovi spomenici su istovremeno simboli stradanja i čovekove borbe za slobodu, za bolju i svetliju budućnost. O tome kako su nastali neki od najvažnijih spomenika i kako je bilo stvarati u tom periodu u filmu svedoči skulptor prof. Miodrag Živković, autor spomenika na Kadinjači, Tjentišu, u Kragujevcu... Oni su apstraktne konstrukcije, lišene ideoloških simbola (srp, čekić) i kulta ličnosti koji je veoma prisutan u spomeničkoj skulpturi drugih socijalističkih zemalja. Njihov oblik i dizajn su moderni, čak i futuristički, vizionarski, dok je njihova tehnička izvedba impresivna. Njihov cilj je bio da postave i estetske i etičke standarde u novorođenom, posleratnom društvu. Inspirativni moto tog vremena ilustruje ovu nameru: mi gradimo spomenike, spomenici grade nas!


Izvanredan minimalistički debitantski film Čudovišta rumunskog reditelja Mariusa Olteanua okreće se unutrašnjoj, ličnoj borbi i preispituje odnos glavnih protagonista kroz njihove susrete sa potpunim strancima. Vešto izgrađena napetost  omogućava putovanje kroz usamljenost ljudskog bića u post tranzicionoj državi. Dana i Artur su bračni par u svojim četrdesetim i zajedno su skoro već 10 godina. Kao par, uživaju ljubav i naklonost prijatelja i porodice, a pojedinačno prezir. Njihove lične potrebe, ubeđenja, životna očekivanja ali i unutrašnji demoni nateraće ih da se suoče sa sobom i zapitaju, ali i odluče, da li je rastanak zaista najveći dokaz ljubavi?


U okviru dokumentarnog omnibusa Palata za narod bugarskih reditelja Georgi Bogdanova i Borisa Misirkova glavni protagonisti su građevine u Moskvi, Sofiji, Bukureštu, Berlinu i Beogradu koje predstavljaju remek-dela arhitekture iz perioda socijalizma i svedoče o istorijskim preokretima u Istočnoj Evropi u drugoj polovini dvadesetog veka.

Arhivski materijali, intervjui, savremeni snimci, glasovi naratora i citati grade strukturalno kompleksan omaž ovim izuzetno zančajnim građevinama. One pamte drugačije političke vrednosti i otvaraju pitanja za različite interpretacije u sadašnjosti. Nacionalna palata kulture u Sofiji, Državni univerzitet u Moskvi, Palata parlamenta u Bukureštu, Palata Federacije u Beogradu i Palata republike u Berlinu jedinstvena su arhitektonska dela čija je izgradnja zahtevala mnogo hrabrosti i malo ludila, a zadatak im je bio da podsete narod na vrhovnu vlast i svetlu budućnost. Svaka od njih je po nečemu posebna – najviša, najveća, ima najveći sat na svetu ili najnapredniju tehnologiju svoga vremena. Te građevine su bile najgrandiozniji poduhvati u vreme kada je borba za opšte dobro bila politika centralne vlade. Sada, kada je socijalizam propao, autori se osvrću na njih i otkrivaju njihove tajne.


Filmovi iz selekcije Horizonti Balkana pozivaju nas na sećanja i suočavanja. Na stara previranja i ona za koja se nadamo da neće doći. Podsećaju nas na ožiljke generacija koje su se borile za svoje ideale i pitaju i nas, koja je naša borba?

Dobro došli u Slobodnu Zonu!


Irish Stew novom pesmom najavljuje veliki beogradski koncert i turneju po Srbiji



Bend Irish Stew of Sindidun koji je će 2.novembra održati veliki beogradski koncert u Domu omladine Beograda povodom "novih 15 godina" karijere, predstavio je publici i novi singl, pesmu "Away".

Ovo je prva pesma koju je bend objavio nakon četvrtog studijskog albuma "City of Grigs", ovoga puta u saradnji sa novom članicom benda, violinistkinjom Anom Đokić Brusić, dobro poznatom publici kao tvorac nekih od najvećih hitova na domaćoj "irskoj" sceni. "Ana je puno doprinela nekoj novoj i drugačijoj energiji i u poslednjih godinu dana radili smo na stvaranju nekoliko novih pesama. Želja nam je bila da oblikujemo i finaliziramo barem jednu pred ove koncerte i simbolično uđemo u tih novih 15 godina, i tako je nastao Away” kaže bend i dodaje: “Nama je prijao fokusirani rad na jednoj pesmi i obzirom na aktuelni muzički trend, verovatno ćemo u narednom periodu objavljivati nekoliko singlova, a tek onda album koji će zaokružiti celu priču, kada za to bude pravo vreme."

Pesma "Away" je snimana u studiju Wave i studiju Demode. U ulozi miks inženjera bio je Igor Lončar, a aranžmane i produkciju bend je realizovao zajednički, kroz saradnju svih članova. Muziku i tekst kao i mnogo puta da sada potpisuje frontmen grupe, Bojan Petrović, a pesma se bavi tematikom napuštanja zemlje.  "U jednom periodu sam imao i blagu autorsku krizu, dok nisam posložio neke stvari sam sa sobom i krenuo da se otvaram prema onome o čemu razmišljam u poslednje vreme” priseća se Bojan i objašnjava motive nastajanja ove pesme: ”Večita dilema između toga da li ostaviti sve i otići za nekim boljim životom, ili ostati i izboriti se za to novo sutra u svojoj zemlji. Za ovih 15 godina, ispratili smo mnogo prijatelja i fanova, slušaće i gledaće nas preko interneta, a ja se nadam da ćemo sve koji su ostali videti na ovim koncertima. I ne samo sada nego i u narednim godinama."

 
Kao podrška, koncert u Domu omladine 2.novembra otvoriće dugogodišnje kolege sa scene, bend “Cassidy's Brewery”, koji u poslednje vreme sve češće sviraju i publiku uvek pristojno prodrmaju tvrdim i brzim "celtic punk/rock" zvukom pa se očekuje prava fešta i za sve ljubitelje ove muzike.

Nakon beogradskog koncerta, Irish Stew će sa svojom publikom proslaviti i koncertima u još nekoliko gradova širom Srbije, i to 22. novembra u Kragujevcu, 29. novembra u Smedervskoj palanci, 30. novembra u Kruševcu  i 7. decembra u Šapcu.


Ulaznice za beogradski koncert grupe Irish Stew u Domu omladine Beograda 2.novembra  mogu se nabaviti na svim prodajnim mestima Tickets.rs kao i online na https://www.irishstew.net/tickets po ceni od 600 RSD. Na dan koncerta, na ulazu, cena ulaznice iznosiće 800 RSD.

четвртак, 17. октобар 2019.

Sajam knjiga, od 20. do 27. oktobra, otvara Milovan Vitezović



Međunarodni sajam knjiga koji se od 20. do 27. oktobra održava po 64. put u Beogradu otvoriće pisac Milovan Vitezović, najavili su danas organizatori i poručili da očekuju da broj posetilaca premaši prošlogodišnji kada je Sajam posetilo 193.000 ljudi.

Zamenica direktora Beogradskog sajma Gorica Skipina najavila je da će pored kupovine knjiga posetioci moći da prisustvuju i sajamskim izložbama, tribinama, kao i Festivalu stvaralaštva mladih na kojem će biti predstavljena dela umetnika mlađih od 30 godina iz raznih oblasti stvaralaštva.

Navela je da je pripremljeno 667 sajamskih programa i promocija, što je 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu. "U okviru Sajma tradicionalno će biti dodeljene nagrade i ocenjena godišnja izdavačka produkcija i to u kategorijama - Izdavač godine, izdavački poduhvat godine, dečija knjiga godine, nagrada za izdavača iz dijaspore na srpskom jeziku, specijano priznanje za doprinos u oblasti nauke, specijalno priznanje za izdavača knjigu ili strip, nagrada Bogdan Kršić za najlepšu knjigu, nagrada za najlepšu dečiju knjigu i specijalno priznanje za mladog dizajnera", nabrojala je Skipina na drugoj konferenciji za novinare pred 64. Sajam knjiga.

Članica odbora Beogradskog sajma knjiga Sanja Milić kazala je da će pored domaćih i pisaca iz regiona, na Sajmu biti gosti iz SAD, Turske, Rusije, Litvanije. Milić je navela da članove Odbora pored nje čine Gordana Predić, Danka Selić, Andrija Bojanić, a predsednik Odbora je ;Dušan Kovačević.

Ambasador Egipta u Srbiji Amr Alguvejli najavio je da će na otvaranju sajma govoriti egipatski pisac i predsednik Medjunarodnog sajma knjiga Kaira Haitim Alhaj Ali, dok će otvaranju egiptaskog štanda prisustvovati ministarka kulture Ines Abdel Dajim. Alguvejli je najavio da je na egipatskom štandu predvidjen nastup Baletske kairske opere koja će u nedelju 20. oktobra, nastupiti i na Sajmu i u Narodnom pozorištu u Beogradu u 21.00 čas.

U sredu, 23. oktobra, povodom predstavljanja srpskog izdanja knjige "Srbi u očima Egipta" govoriće tri bivša ambasadora Egipta u Srbiji, a očekuje se i prisustvo ministra spoljnih poslova Ivice Dačića. Na štandu Egipta 24. oktobra predvidjen je nastup trupe "Al Aragoz" koja pokretima ruku "priča priče". Urednik programa Sajma knjiga Vule Žurić najavio je da će prvog sajamskog dana, u nedelju, 20. oktobra, biti tribina "Pravda za Nobela" o Olgi Tokarčuk i Peteru Handkeu, ovogodišnjim dobitnicima te nagrade.

Međunarodni beogradski sajam knjiga koji se priredjuje 64. put, trajaće od 20. do 27. oktobra, pod sloganom "Pismo=Glava", sa 500 izlagača od koji 60 inostranih. Tokom Sajma biće istaknut rad Danila Kiša, Milorada Pavića i Oskara Daviča čije su godišnjice obeležene ove godine.

Beta

Amira Medunjanin 25. oktobra u rasprodatom Sava centru



Svetski priznata pevačica world music Amira Medunjanin održaće koncert 25. oktobra u rasprodatom Sava centru u Beogradu, saopštil su organizatori.

Amiri će ovo biti peti nastup u prestižnoj dvorani koju redovno puni u poslednjih nekoliko godina, a koliko poštovanje kraljica sevdaha uživa kod beogradske publike svedoči činjenica da su sve ulaznice rasprodate skoro 10 dana unapred.


“Istinska emocija će uvek dotaći ljude ako slušaju pesmu otvorenog srca. Tako prava muzika svugde stiže do svojih ljudi. Ako tada krene i koja suza, to je normalno. Ljudi smo od krvi i mesa, nismo od kamena. Bitno je da verujemo rečima i osećaju koji se kroz pesmu priča”, objasnila je jednom Amira.

U Sava centru uz Amiru će nastupiti Bojan Zulfikarpašić na klaviru, Ante Gelo na gitari i Zvonimir Šestak na kontrabasu, kao i neimenovanih “jedanaest gracija, uz pokoje iznenađenje”.

Naslov “bosanske Billie Holiday”, kako ju je nazvao novinar Garth Cartwright, poređenje je koje govori kako je Amira pristupila sevdahu, pronašavši novi kontekst i formu unutar tradicije stare stotinama godina.

Amira je sevdah odvela tamo gde nikada nije bio ranije, u moderno doba, u susret sa džezom, čak u izlete u psihodeliju, prenosi Tanjug

Nišville Jazz Festival – Brend umetničke muzike



Internacionalni Nišville Jazz Festival – najposećeniji džez festival jugoistočne Evrope, od samog osnivanja 1995. godine dosledno brani evropske vrednosti multikulturalnosti i strpljivo neguje prefinjen muzički ukus pojedinaca. Potvrda toga je, između ostalog i tekst o festivalu “Nišville – evropsko lice Srbije” (“Nišville – European Face Of Serbia”) objavljen u glasilu Evropske unije, magazinu “New Europe” koji izlazi u Briselu, kao i tekst u prestižnom britanskom Gardijanu iz 2016, gde je Nišville uvršten u 10 najboljih jazz festivala u Evropi!


Ove godine, Nišville je pod sloganom FESTIVAL FESTIVALA obeležio značajan jubilej – 25. godina postojanja, a pored vrlo kvalitenog muzičkog programa na 12 bina, održan je i sada već tradicionalni “Nišville jazz teatarski festival” sa 16 internacionalnih pozorišnih predstava i filmski festival “Nišville Movie Summit”, na kome je prikazano preko 100 filmova međunarodne i domaće produkcije sa muzičkom igranom i dokumentarnom tematikom na više lokacija u niškoj Tvrđavi, kao i u strogom centru grada Niša.

U bogatom pratećem programu festival (takođe besplatno za publiku) poslednjih godina predstavlja i primenjenu slikarsku umetnost kroz umetničku koloniju međunarodnog karaktera – Art To Go Jazzy, Jazz balet, promocije knjiga i časopisa sa jazz tematikom – Nišville Book Session, izložbe strip novela i radionice stripa – Striporama, izložbe fotografija, te razne tribine, performanse („Nišville Body Art“, „Nišville Oldtimers Fest“), itd.

Nišville 2019 je trajao 11 dana, od 1. do 11. avgusta i na preko 20 scena okupio je preko 1.000 izvođača iz celog sveta, a izvedeno je oko 300 programa, što je pratilo približno  200.000 posetilaca!

Nišville Jazz Festival je Javna Gradska Manifestacija grada Niša od 2005, a od 2010. godine odlukom Ministarstva kulture Republike Srbije bio je i Manifestacija od Nacionalnog značaja. Nišville je i dobitnik statue “Najbolje iz Srbije” za 2011. godinu, po izboru Ministarstva trgovine i usluga, Privredne komore Srbije i časopisa “Privredni pregled”, a dobitnik je i nagrade “Projekat budućnosti” u akciji Kluba privrednih novinara Srbije 2010 i Centra za mala i srednja preduzeća. Turistička organizacija Srbije uvrštava Nišville u svoju zvaničnu sajamsku ponudu širom Evrope, a mnoge domaće i strane turističke organizacije i agencije pozivaju zaljubljenike u džez da u avgustu posete Srbiju i mitski grad Niš, upravo zbog ovog jedinstvenog festivala na našim prostorima. Logično, Nišville Jazz Festival 2015 dobija i prestižnu nagradu “Turistički cvet” za najbolju turističko –  kulturnu manifestaciju u Srbiji. Ove godine Nišville je proglašen i za najbolji festival u Srbiji, pod patronatom „TOP SERBIAN BRANDS 2018“.

Koncept festivala je od početka, osim na „tradicionalnijim” formama džeza, bio zasnovan pre svega na fuziji ovog pravca sa etno tradicijama različitih delova sveta a naročito Balkana. Najpoznatiji džez magazin na svetu, američki „Downbeat” je u opširnom prikazu festivala 2008. godine ocenio Nišville kao festival koji na najbolji mogući način istovremeno promoviše džez kao pravac nastao na američkom kontinentu, muzičku tradiciju Balkana, ali i posebno spoj ta dva stila, čime je Nišville u mnogome doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda.

Glavni program festivala održava se na otvorenom prostoru Platoa niške Tvrđave, na dve bine – Earth & Sky stage, a mnogi kvalitetni domaći i strani izvođači nastupaju na binama koje su besplatne za publiku: River, Open, Air, Hip Hop, Midnight Jazzdance, Movie, Jazz For Kids, Welcome, Youth, Jazz Museum stage, Kristina stage itd.

Važan segment festivala predstavlja Nišville Jazz Workshop, uspostavljen 2007. godine. Prvu godinu džez radionica gitarski workshop je držao legendarni gitarista Larry Coryell, a 2008. predavanja je držao Duško Gojković, kao i jedan od najboljih bubnjara na svetu Billy Cobhan. Od 2009. gotovo svi  značajniji učesnici festivala učestvovali su kao predavači u konceptu besplatnih džez radionica za skoro sve instrumente koji se koriste u ovom muzičkom žanru. Ovde treba svakako naznačiti edukativni značaj Nišville muzičkih radionica, koje po pravilu inspirišu mlade talentovane muzičare, tako da ne čudi činjenica da se svake godine u Nišu, ali i u celoj Srbiji osnivaju novi mladi jazz sastavi koji u relativno kratkom vremenskom periodu dobijaju šansu da nastupe što na samom Nišvilu, što na drugim domaćim i internacionalnim jazz festivalima.

Takođe, od pre dve godine uveden je i „Nišville Serbian Showcase“ program, koji promoviše ovdašnje mlade jazz sastave, a njihove nastupe prati i žirira eminentna postava jazz impresarija, promotera, novinara i direktora jazz festivala iz čitavog sveta (Amerika, Rusija, Kina, Litvanija, Makedonija, Bugarska, Holandija, Hrvatska, Nemačka, Albanija, BiH, Crna Gora, itd.). Između ostalog, na taj način Nišville pomaže mladim bendovima da nastupe na festivalima širom sveta i predstave ovdašnju jazz scenu.

Svake godine Nišville organizuje i besplatne koncerte učesnika festivala u različitim gradovima Srbije i regiona, uključujući Dimitrovgrad, Paraćin, Beograd, Novi Sad, Suboticu, Aleksinac, Prokuplje, Vranje, Pirot, Leskovac, Zaječar, Aranđelovac, itd). Festival je celovečernjim programima gostovao i u glavnim gradovima susednih država ( „Nišville u Sofiji“ u Nacionalnom dvorcu kulture i „Nišville u Skoplju“ u Univerzalnoj sali), itd.

Između ostalih, na Nišvilu su do sada nastupali: Solomon Burke, Tom Harrell, All Di Meola, Monty Alexander, Brian Blade, Richard Galliano, Benny Golson, Randy Brecker, Miroslav Vitous, John Patitucci, Candy Dulfer, Roy Hargrove, Sly & Robbie, Mingus Dinasty, The Cookers, Tania Maria, Billy Cobham, Rosenberg Trio, The Original Blues Brothers Band, Ron Carter, Dr Donald Byrd, Ginger Baker, Duško Gojković, Brussels Jazz Orchestra, Incognito, De Phazz, Jazzanova, Joss Stone, Bob Geldof, Maceo Parker, Alpha Blondy, Omar Hakim, Inner Circle, Gipsy Kings, Christian Scott, Chris Potter, Stanley Jordan, Seun Kuti, Lenny White, Bill Evans, Nouvell Vague, September, Bisera Veletanlić, Vasil Hadžimanov, Vlatko Stefanovski, Rambo Amadeus, The Brand New Heavies, Gilles Peterson & Jose James, David Murrey, Al Foster, Sun Ra Arkestra itd.

Dvadeset šesti Nišville Jazz Festival biće održan od 7. do 16.avgusta 2020.