субота, 30. септембар 2017.

62. Međunarodni beogradski sajam knjiga od 22. do 29. oktobra






62. Međunarodni beogradski sajam knjiga, održaće se od 22. do 29. oktobra na Beogradskom sajmu uz učešće više od 450 domaćih i inostranih izlagača, najavljeno je na današnjoj konferenciji za štampu.


U fokusu ovogodišnjeg sajma knjiga biće savremena književnost na nemačkom jeziku, a zajedničkim nastupom predstaviće se Nemačka, Austrija, Švajcarska i Lihtenštajn. Posetiocima će biti predočeno oko 1.000 knjiga savremenih autora iz sve četiri zemlje, od čega, zahvaljujući saradnji sa sajmom knjiga u Frankfurtu i Glavnim udruženjem austrijskih knjižara, premijerno čak 350 naslova.

Sajam će u nedelju 22. oktobra u 18 časova otvoriti književnik Karl Markus Gaus, a među gostima će biti i dobitnica Nobelove nagrade za književnost nemačka književnica rumunskog porekla Herta Miler, najavio je austrijski ambasador Johanes Ajgner na konferenciji za novinare i dodao da će se u okviru programa "4 zemlje 1 jezik" zaljubljenicima u pisanu reč predstaviti 20 prominentnih stvaralaca za decu i odrasle.

- Čini mi se da od Gausa ne postoji pozvanija osoba da otvori sajam, povezan je sa Srbijom kroz tešku sudbinu njegovih roditelja koji su morali, kao folksdojčeri, da napuste Futog, ali i kroz nastojanja da srpske književnike poput Ive Andrića, Danila Kiša, Aleksandra Tišme postavi u fokus književne publike nemačkog govornog područja - rekao je Ajgner.


Ambasador Nemačke Aksel Ditman najavio je da će Herta Miler 23. oktobra učestovovati i na književnoj večeri u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, za koje je dostupno 300 besplatnih karata.

Gosti u fokusu biće ruski pisac Jevgenij Vodolaskin i nemački pisac Marsel Bajer.

Ambasador Švajcarske Filip Ge izrazio je zadovoljstvo što će mladi autori iz Švajcarske, ali i ostale tri zemlje, spremni da eksperimetnišu u svojim delima punim iznenađenja, imati priliku da se predstave publici u Srbiji.

Ge je u šali dodao da sam slogan "4 zemlje 1 jezik" u stvari govori da je Švajcarska domaćin 62. Sajma knjiga jer se u njoj govore četiri jezika: italijanski, nemački, francuski i retoromanski.




62. Sajam knjiga obeležiće neke značajne jubileje: 800 godina od krunisanja Stefana Prvovenčanog, 250 godina Filipa Višnjića, 170 godina "Gorskog vijenca", 150 godina od smrti Šarla Bodlera, 125 godina Iva Andrića, Vek od smrti pesnika Disa i Bojića, žrtava Velikog rata, 50 godina romana "100 godina samoće", 50 godina romana "Derviš i smrt", decenija bez Nikole Miloševića i Stevana Raičkovića.

Direktorka Beogradskog sajma Danka Selić rekla je će izlagači na raspolaganju imati 30.000 kvadratnih metara u tri najveće sajamske sale, kao i da će se u jednom trenutku paralelno sa njim odvijati i sajam obrazovanja, informisanja i medija. Selić je podsetila da su na prethodnom Sajmu knjiga bila 1.002 učesnika, od čega je direktnih izlagača bilo 480: 418 domaćih i 68 inostranih a ove godine više od 450.

 Radno vreme sajma: 22, 27, 28 i 29. 10. od 10 do 21h a 23, 24, 25 i 26.10. od 10 do 20h

Sajam će biti otvoren za publiku u nedelju, 22. oktobra od 10 časova, a svečno otvaranje zakazano je za 18h u hali 2 Beogradskog sajma. Školski dan počinje u četvrtak, 26. oktobra u 11h u hali 2. Ponedeljak i utorak, 23. i 24. oktobar, biće dani za porodičnu posetu, kada će biti omogućeno da cela porodica sa jednom kupljenom porodičnom ulaznicom poseti manifestaciju.

U okviru 62. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga tradicionalno će biti dodeljene nagrade i ocenjena godišnja izdavačka produkcija u kategorijama: Izdavač godine, Izdavački poduhvat godine, Dečija knjiga godine, Nagrada za izdavača iz dijaspore na srpskom jeziku, Specijalno priznanje za doprinos u oblasti nauke, Specijalno priznanje za izdavača, knjigu ili strip, Nagrada "Bogdan Kršić" za najlepšu knjigu, Nagrada za najlepšu dečju knjigu, Specijalno priznanje za mladog dizajnera.

Osim ovih, biće uručena i nagrada "Dositej Obradović" koja se svake godine dodeljuje stranom izdavaču za kontinuirani doprinos u objavljivanju i promociji srpske književnosti.

U nedelju, 29. oktobra u 12h u sali Ivo Andrić biće izvršena primopredaja Otvorene knjige ambasadoru države koja će predstaviti književnost svoje zemlje kao počasni gost 63. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga.

Cena pojedinačne ulaznice je 250 dinara, a za grupne posete 150 RSD. Ulaznica za sve vreme trajanja sajma staje 900 dinara.

Beta

Pesme koje su "bacile rukavicu u lice" komunizmu u Jugoslaviji





U bivšoj Jugoslaviji, državi jedne partije i stroge cenzure svega što je odudaralo od nametnutog smera vladajuće ideologije i interesa vladajućih struktura, umetnička dela koja su direktno kritikovala režim i poredak svakako su bila nešto neuobičajeno i krajnje kontroverzno.


Nasuprot tome, režim je aktivno podsticao stvaranje pesama koje su veličale život u Jugoslaviji, socijalistički poredak ili vođu Tita.

Ipak, i u takvim društvenim okolnostima bilo je izuzetno antirežimski nastrojenih pesama koje su uspele da zaobiđu budno oko cenzure i bivale objavljene.

Najčešće uvijene u eufemizme i metafore, predstavljale su suptilnu kritiku društvenog poretka, koju nisu prepoznali mnogi slušaoci.

Međutim, bilo je i onih koje su direktno bacale rukavicu u lice režimu.

Riblja čorba: "Član mafije“

Cinična kritika Saveza komunista Jugoslavije, za koju je od prvog dana objavljivanja bilo jasno da je "mafija“ zapravo metafora za "partiju“. Iako je pesma tada vladajućoj partiji uputila najgore epitete, bez problema je bila objavljena i izvođena u bivšoj Jugoslaviji. Bora Đorđević, frontmen Riblje čorbe, kasnije je objasnio da je pesma dobila odobrenje za objavljivanje tako što je članove državne komisije koji su bili poslati da odrede pogodnost sadržaja pesme, pre slušanja odveo u obližnji kafić.





Azra: "Poljska u mome srcu“ (1981.)

Samo nekoliko meseci nakon pobune radnika brodogradilišta u poljskom gradu Gdanjsku, koja je označila početak velikog bunta širom Istočne Evrope koji će dovesti do rušenja komunizma, Džoni Štulić je objavio pesmu "Poljska u mome srcu“, u kojoj se otvoreno veličaju vođa pobune u Gdanjsku, pokret "Solidarnost", ali i tadašnji papa Ivan Pavao II, i sam Poljak, koji je bio jedan od najglasnijih i najodlučnijih boraca protiv komunizma i sovjetske okupacije Istočne Evrope. Emitovanje ove pesme bilo je zabranjeno na televizijama i radiju, ali ju je grupa izvodila na svojim koncertima.





Idoli: "Maljčiki“ (1981.)

Prva pesma beogradskog benda Idoli "Maljčiki“ predstavljala je snažnu parodiju socrealističke ikonografije. U spotu vidimo rudare i metalurške radnike kako poziraju, dok članovi benda, obučeni formalno u siva odela, glume komunističke aparatčike. S obzirom na to da Jugoslavija nije bila članica tzv. Istočnog bloka, grupa nije imala probleme u vezi sa objavom ove pesme, koja je mogla slobodno da se emituje. Ipak, ambasada Sovjetskog Saveza poslala je protestnu notu svim televizijskim i radio stanicama u Jugoslaviji koje su puštale pesmu. Međutim, pesma je preživela sve prepreke i danas predstavlja ironično (ali i nostalgično) podsećanje na život radnika u nekadašnjoj SFRJ...





Ekatarina Velika: "Još samo par godina za nas" (1989.)

Iako čuvena pesma EKV, u trenutku kada je nastala, predstavljala je svojevrsno predviđanje sudbine članova benda i njihovih ličnih depresija, iz današnje perspektive bila je mnogo više od toga... Iako se u stihovima ne spominju ni Tito, ni partija, ispostavilo se da je Milan Mladenović birao mnogo sofisticiraniji način da izrazi ono što misli nego što se mnogima činilo, pa je čuveni hit prerastao u šokantnu istinu o uništenim životima čitavih generacija nekada zajedničke zemlje, koja se kao kula od karata srušila "samo par godina" kasnije.





Prljavo Kazalište: "Ruža Hrvatska“ (1988.)

Kad je 1988. na albumu “Zaustavite zemlju” Prljavo kazalište objavilo pesmu “Mojoj majci (Ruža hrvatska)”, kompozicija Jasenka Houre, izvorno posvećena i napisana u spomen Hourinoj majci, vrlo brzo je dobila druge konotacije. Turneja benda, održana nakon predstavljanja spomenutog albuma, doživela je svoj vrhunac na koncertu 17. oktobra 1989. godine u Zagrebu, gde se okupilo više od sto, a možda i sto pedeset hiljada ljudi. Upravo na tom koncertu pesma je prihvaćena kao najava nadolazećih promena, demokratskih izbora i otcepljenja Hrvatske.





Azra: "Ko to tamo peva“ (1982.)

Jedna od upečatljivih kritika Džonija Štulića na račun režima je pesma "Ko to tamo peva“, u kojoj se autor obraća tada već pokojnom Maršalu. Pored otvorenog ismevanja Tita i njegovih poteza, pesma se takođe cinično osvrće i na jugoslovensku malograđanštinu i kult ličnosti koji preovladava u društvu.





Zabranjeno pušenje: "Straža pored Prizrena“ (1989.)

Antiratna pesma sarajevskog benda 'Zabranjeno pušenje' kritički se odnosi prema tadašnjim jugoslovenskim političkim dogmama o "neprijatelju koji nikad ne spava“ - pretežno Albaniji. Radnja pesme smeštena je na Kosovu, a u pesmi se otvoreno dovode u pitanje nametnute vrednosti društva o nužnosti borbe protiv "neprijatelja“ i spremnosti da se pogine za domovinu – "Zbog sumnjive slave i tuđih grijeha/ginu mladi lavovi“.




Novi.ba

петак, 29. септембар 2017.

Coucou Abel - 30.septembra - KC UMMUS



Članovi sastava Fish in Oil, Stray Dogg, Sergio Lounge i Lorna Wing oformili su novi beogradski bend - Coucou Abel, koji će nastupati u kafe klubu kulturnog centra UMMUS u subotu 30. Septembra od 22h.

Ovaj autorski bend komponuje u stilu pop i džez muzike iz 50-ih i 60-ih godina sa prisutnim motivima regea, šlagera i bluza.
Svaka numera koju izvode ima poznat karakter i zbog toga deluje slušaocu kao da je već zna, nalik evergrin pesmama u flimovima iz 50-ih godina.

Ulaz za koncert je 200 rsd.


Fb events https://www.facebook.com/events/120976701937229/?ti=cl

Na repertoar domaćih bioskopa od 5. oktobra stiže "Blade Runner 2049"




Na repertoar domaćih bioskopa od 5. oktobra stiže "Blejd Raner 2049", 30 godina nakon originalnog filma , sa Rajanom Goslingom i Harisonom Fordom u glavnim ulogama

Film "Blejd Raner" Ridlija Skota iz 1982. godine je dobio kultni status, a danas se smatra jednim od najboljih naučno-fantastičnih filmova ikada snimljenih, i koji je na izrazito realan način predvideo budućnost čovečanstva.




Režiju SF spektakla potpisuje Denis Vilnev, dok je za produkciju filma bio zadužen Ridli Skot.

Osim Harisona Forda i Rajana Goslinga, zvezdanu postavu upotpunjavaju Džered Leto, Mekenzi Dejvis, Robin Rajt, Ana de Armas i Dejv Bautista.




ŠESTO IZDANJE VELIKE SVETSKE AKCIJE - ''100 THOUSAND MUSICIANS for CHANGE''





Srpski rok muzičari će se, i ove godine, 30. septembra, od 22 časa, priključiti velikoj svetskoj akciji ''Sto hiljada muzičara za promene'', koncertom u Beogradu, u klubu i organizaciji Udruženja rok muzičara Srbije.

Akciju je pokrenuo profesor Majkl Rotenberg, sa Stendford Univerziteta, a cilj akcije i koncerata je da 100.000 muzičara (i ostalih umetnika – pesnika, performera...) iz celog sveta na isti dan, poslednje subote u septembru, zasviraju u znak podrške promenama sadašnje situacije u svetu – za pravednije društvo, manje gladi, manje rata, manje oružja i više ljudskih prava.
Dokumentacija sa svih tih događanja, i ova iz Srbije, se trajno čuvaju u biblioteci Stenford Univerziteta.

U Urmusu će nastupiti četiri benda. Mlade snage i finalisti ovogodišnje zaječarske gitarijade bendovi Aritmia i Amnezija, koji najavljuju svetlije trenutke domaće rok muzike, biće podržane sa starijim kolegama Grešnicima i Neiskusnim rokerima.

Spisak učesnika obećava dobar koncert, a ulaz je BESPLATAN.

Potrebno je samo da posetioci donesu dobro raspoloženje i pozitivnu energiju pa zajedno sa muzičarima pošalju jednu snažnu poruku i želju da dođe do pozitivnih promena u svetu.

Fb event https://www.facebook.com/events/2119112974983015/?ti=cl

четвртак, 28. септембар 2017.

ODLAZAK IKONE "PLEJBOJA" Preminuo je Hju Hefner





Osnivač čuvenog magazina za muškarce "Plejboj" Hju Hefner preminuo je u 91. godini u svom domu u Los Anđelesu.

Kako je saopštila PR služba magazina, ovaj medijski magnat i milioner preminuo prirodnom smrću u svom domu okružen porodicom, prenosi AP.

Njegov sin, Kuper izjavio je da mu je otac vodio izuzetan i uticajan život, kao svojevrsni medijski i kulturni pionir i predvodnik nekih od najznačajninijih društvenih i kulturnih pokreta našeg vremena, poput slobode govora, ljudskih prava i seksualnih sloboda.

- Uspeo je da definiše stil života koji leži u srcu "Plejboja", jednog od najprepoznatljivijih i najistrajnijih brendova u istoriji - rekao je on.





Društvenim mrežama ubrzo su se proširile brojne poruke podrške porodice i osvrti na sve ono što je Hefner doneo svetu u kojem je živeo.

Da podsetimo, Hju je rođen u Čikagu 1926. godine. Služio je u američkoj vojsci u Drugom svetskom ratu, diplomirao na Univerzitetu u Ilinoisu i radio u poznatom "Eskvajeru" pre nego što je objavio prvo izdanje svog magazina.

"Plejboj" izlazi jednom mesečno i donosi fotografije nagih žena, zajedno sa člancima o modi, sportu, proizvodima i javnim ličnostima. Za njega su svoje kratke priče pisali i poznati pisci poput Norman Majler, Artura Klarka, Jan Fleminga, Vladimira Nabokova i Margaret Etvud, Kurt Vonegat, Džejms Boldvim i mnogi drugi.

Brzo je postao po svojim sadržajima seksualno eksplicitnog karaktera, a malo je poznato da je prvi intervju za njega dao muzičar Majls Dejvis. Nakon toga ređali su se ekskluzivni intervjui sa Fidelom Kastrom, Frenkom Sinatrom, Marlonom Brandom i drugim kultnim ličnostima tog doba.





Za "Plejboj" su radili i mnogi poznati fotografi kao što su Ričard Fegli, Vilijem Fig, Arni Frejtag, Ron Heris, Dejvid Meci, Ras Mejer, Pompeo Posar, Suz Randal...

Upitan na šta je najviše ponosan, hefenr je jednom prilikom rekao: "Na to da sam promenio stavove prema seksu. Da divni ljudi mogu da žive zajedno. Da sam dekontaminisao pojam seksa pre braka. To mi pruža veliko zadovoljstvo".

Ostao je upamćen i po svom motu koji je glasio "Život je kratak da biste živeli tuđe snove".

Masimo Savić najavio četiri gostovanja u Srbiji do kraja godine





Masimo Savić je na intimnom koncertu za prijatelje najavio četiri gostovanja u Srbiji do kraja godine, a između ostalog i veliki koncert u Sava Centru u Beogradu, 22. decembra.

Publika iz Niša će imati prilike da čuje ovog popularnog hrvatskog muzičara 24. novembra, a Čačani narednog dana dok je 26. novembra zakazan koncert u Kragujevcu.





Za veliko finale u Sava Centru Masimo planira da sam nastupa pred publikom, bez gostiju a velika je šansa da pred Beograđanima izvede i premijerno i nekoliko novih pesama.

- Publika može očekivati definitavan napredak u poređenju sa mojim prošlim koncertom u Beogradu, on će biti upečatljiv i nezaboravan. Takođe, ljudi će moći da vide i osete potpunu posvećenost umetnosti koju su došli da čuju – rekao je jedan od najprepoznatljivijih umetnika sa ovih prostora.


Što se tiče saradnje sa muzičarima iz Srbije, Masimo kaže da bi pre odabrao da radi sa izvrsnim saksofonistima ili klavijaturistima, nego sa pevačima.

- U poslednje vreme nisam sreo nikoga sa kime bih stao u studio. Ali zato stalno tražim izvanredne muzičare koji bi svirali na mojim koncertima, sa kojima bih ostvario taj tip saradnje.





Nastupe je Masimo najavio mini koncertom u novom Bitef Art Cafeu i to uz pratnju klavijaturiste Alena Kovačevića. Koncert je počeo hitom iz 2006. godine "Da mogu", zatim su usledile novije pesme, kao što je "Neka ti plove brodovi", koja će se inače naći i na njegovom novom albumu. Iako se na njemu uveliko radi, očekuje se da će biti gotov i da će izaći tek sledeće godine.

Blic.rs

Pesnik koji je grejao svet: 80 godina rođenja Brane Petrovića





U sredu, 4.10. od 19h u Galeriji Polet biće održano književno veče posvećeno Brani Petroviću, povodom 80 godina od rođenja jednog od najboljih pesnika srpske poezije.





Rođen je 1937. godine u Bjeluši kod Užica, a umro je u Beogradu 2002. godine. Ostavio je desetak zbirki poezije među kojima su najpoznatije "Moć govora", "O prokleta da si ulico Rige od Fere", "Predosećanje budućnosti", a posthumno je iz pesnikove zaostavštvine objavljena knjiga "Žeževasion". Za svoje pesništvo dobio je sve značajnije nagrade, a pored toga bavio se i novinarstvom u "Borbi" i u NIN-u.




Detaljni program možete videti na zvaničnom facebook event-u:
https://www.facebook.com/events/495889707434996/?ti=cl

U oktobru "Brothers in Sounds Vol.2" - braća po zvuku razbijaju maler!





Udruženi underground autorski bendovi okupljeni pod imenom Brothers in Sounds, organizuju drugi po redu istoimeni festival 13. i 14. oktobra. Festival "Brothers in Sounds Fest Vol. 2" održaće se u umetničkom centru "Garaža" u Bulevaru Vojvode Mišića 49, prekoputa Beogradskog sajma.

Pod sloganom "Razbijamo maler! 2 za 2", odabrana ekipa na specifičan način obeležava famozni petak 13. a sirovu dominaciju nastavlja i u subotu 14. Brothers in Sounds nastao je kao ideja zajedničke borbe talentovanih muzičara potlačenih trenutnim "trendovima" koji se sistematski trude da istisnu r'n'r. Stoga se festival ne potčinjava jednom žanru, jer je zvuk za koji se borimo jedinstven svakoj grani alternative.

Festival ovoga puta okuplja neke od najkvalitetnijih beogradskih bendova, poput Trigger-a, Freaky Fight For Freedom, LouD, The Bite, Stvor, Apricot Brew i drugih. Gradaciju zvuka koju organizatori obećavaju krunisaće i bendovi iznenađenja čija će imena naknadno biti objavljena.

Kapije festivala oba dana otvaraju se od 18h gde će posetioce dočekati sinestezija slike i zvuka. Program počinje izložbom mladih slikara, nakon toga očekuju vas i projekcije kultnih r'n'r filmova, dok od 20h kreće muzički spektakl.

Oko novca svet se vrti, ali prava muzika ne, zato su i cene karata prilagođene toj ideji. Jednodnevna ulaznica iznosiće neverovatnih 200, a komplet 300 dinara! U prodaji su od ponedeljka, 2.oktobra u umetničkom centru Garaža.

Program festivala možete videti na zvaničnom facebook event-u:
https://www.facebook.com/events/381029405647859/?ti=cl

среда, 27. септембар 2017.

Da li ste ikada videli prvu snimljenu reklamu u Jugoslaviji?




Ovo je bila prva reklama u Jugoslaviji!
Reklamirala je zubnu pastu, a napravljena je davne 1926. godine. Trajala je neverovatnih 7 minuta i 43 sekunde.
U njoj su bile dve Beograđanke - Milica koju je glumila Ljubica Buba Veljković, a Natalija je bila Nevenka Urbanova, čuvena glumica beogradskog pozorišta.






Reklama govori o Nataliji, princezi plaže, koja je uvek u društvu muškaraca. Tu je i Milica, koja je uvek sama, iz nekog nepozantog razloga.
Da više ne bi bila sama Milica traži savet od Natalije, koja joj otkriva da je "caka" u zubnoj pasti.

Reklama je snimljena u Beogradu u režiji Josipa Novaka,  u produkciji Pobeda filma, a prikazivala se u tadašnjim bioskopima. 

Posveta kralju funka: Dino Dvornik dobija svoju skulpturu




Tematski park Rock’n’Rolla u Hatzovoj ulici u Zagrebu ovoga petka, 29. septembra, slavi Dinu Dvornika. Skulptura najveće zvezde i pionira hrvatskog funka Dine Dvornika u tematskome parku pridružiće se Lemmyju Kilmisteru, Ramonesima, Joeu Strummeru, Johnu Lennonu, Nicku Caveu, Amy Winehouse, Jimmyju Hendrixu, Iggyju Popu, Davidu Bowieju i ostalim svetskim legendama.

Skulptura Dine Dvornika biće prva skulptura hrvatskog muzičara među svetskim velikanima, a autor skulpture je zagrebački akademski vajar Tomislav Heršak.


Dino Dvornik je ostavio neizbrisiv trag u istoriji hrvatske muzike, a bio je poznat po ekscentričnoj scenskoj pojavi, energičnim nastupima i unikatnom vokalu.
Već od samih početaka karijere, Dvornik je imao svoju viziju muzike te je bio istrajan u stvaranju i objavljivanju novih materijala. Muzičku nagradu Porin  je osvojio četiri puta, osam puta posmrtno, a osim muzikom, jedno se vreme bavio i glumom. Dino Dvornik preminuo je 2008. godine.

Tematski park Rock’n’Rolla sve koji obožavaju legendarnog Dina poziva na veliki party “Udri jače manijače” u vrtu u petak od 20 sati (dvorište Beertije i Klub-.a). Ulaz je besplatan.

Muzikahr


Prvi put u Srbiji: Ilustrovana izdanja knjiga o Hariju Poteru




U izdanju kuće Evro Book u petak iz štampe izlaze dva ilustrovana izdanja knjiga “Hari Poter i kamen mudrosti“ i “Hari Poter i Dvorana tajni“.

Ove knjige sadrže kompletan tekst Dž. K. Rouling, a uz to su obogaćene i predivnim ilustracijama Džima Keja, čuvenog britanskog ilustratora poznatog po kombinovanju različitih crtačkih tehnika koji je na sjajan način dočarao čarobni svet Harija Potera.

Knjige velikog formata (22.5 x 26.5 cm) odštampane su u punom koloru i tvrdom povezu, a u Srbiju stižu sa veoma malim zakašnjenjem u odnosu na originalna, engleska izdanja. S obzirom na to da su na engleskom jeziku do sada objavljene samo dve knjige, Evro Book će u budućnosti pratiti objavljivanje engleskih izdanja i srpskim čitaocima ih donositi sa neznatnim kašnjenjem.
Srpsko izdanje je prvo koje će biti objavljeno u regionu, a luksuzni naslovi biće u ponudi po maloprodajnoj ceni od 2.970 dinara, što je jeftinije u odnosu na originalno, englesko izdanje, koje košta 27 funti (po današnjem kursu 3.664 dinara).




Svi kupci na poklon dobijaju i kvalitetan obeleživač za knjige koji sa obe strane sadrži divnu ilustraciju Dijagon aleje, čuvene ulice u kojoj čarobnjaci iz sveta Harija Potera kupuju opremu i magične predmete.

Serijal knjiga o Hariju Poteru započet je 1997. knjigom Hari Poter i kamen mudrosti i odmah po objavljivanju je osvojio publiku iz korena menjajući književnost za mlade i ostvarujući veliki uticaj na popularnu kulturu. Predivna saga sačinjena od sedam knjiga, koje prate odrastanje Harija Potera i njegovih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija na čarobnjačkoj školi Hogvorts, zvanično je najprodavaniji književni serijal u istoriji književnosti sa više od 500 miliona prodatih primeraka. Na osnovu knjiga snimljeni su i popularni filmovi koji su ovenčani brojnim nagradama.




Prošle godine, nakon devet godina pauze, serijal knjiga o Hariju Poteru doživeo je epilog dramskim tekstom Hari Poter i Ukleto dete po tekstu Dž.K. Rouling. Priča o Hariju, sada službeniku Ministarstva magije i ocu troje radoznale dece, obišla je svet, oduševila publiku i osvojila mnogo nagrada - kako pozorišnih, tako i literarnih.




Sve knjige o Hariju Poteru na srpskom jeziku objavljuje izdavačka kuća Evro Book iz Beograda, koja osim ovih dela objavljuje i detektivske romane koje Džoana Rouling piše pod pseudonimom Robert Galbrajt.

B92



Alex Jonsson i Barbarisms 06. oktobra u SKC-u Kragujevac





U petak 06. oktobra u Kontakt galeriji, SKC Kragujevac predstavlja alternativnu skandinavsku scenu! Nastupaju danski kantautor Alex Jonsson i švedski bend Barbarisms!

Alex Jonsson je danski nagrađivan gitarista i kompozitor. Trenutno živi i radi u Kopenhagenu. Završio je master studije, Nordic Masters of Jazz na prestižnoj Kraljevskoj akademiji. Od tada, ukazala mu se prilika da nastupa u Danskoj i u inostranstvu. Bio je na turneji po Nemačkoj i Češkoj, kao i po baltičkim zemljama. Muzički stil mu je raznovrsan,poznat je po svom nordijskom i melanholičkom izrazu – i kao kompozitor i solista. Ima sedam nominacija za dansku muzičku nagradu: “Najbolji novi jazz akt” (2013 i 2015), “Najbolji jazz vokalni album godine” (2012 i 2015), “Najbolji crossover jazz album godine” (2015 i 2016) i “Najbolji novi folk akt” (2016). Prošle godine je izdao treći solo album, “Heart of gold”.

Barbarisms je tročlani bend iz Stokholma, čiji je frontmen američki tekstopisac Nikolas Faraone. Bend je nastao nakon što je zajednički prijatelj upoznao gitaristu Toma Skanca sa Nikolasom. Robin Af Ekenstam se priključio da svira bubnjeve i bend je počeo da radi na pesmama koje je Nikolas pisao dok je živeo i nastupao u Parizu. Eksperimentišu dosta sa metodom lo-fi snimaka.

Promovišući svoj prvi album, delili su binu sa muzičarima kao što su Jens Lekman, Timber Timbre, Alice Boman i Micah P Hinson.

“Browser “ je drugi album koji su izdali prošle godine za italijansku muzičku izdavačku kuću A Modest Proposal.

Cena ulaznice je 200 dinara

Hipi sat u Ipanemi uz Mister Akustik bend





Mister Akustik je akustični duet iz Beograda koji je letos izbacio dve pesme, “Volim te još” i “Zato što nisi”, a trenutno su u pripremi nove pesme. Pored svojih redovnih nastupa, Mister Akustik povremeno izvodi i akustične konceptualne performanse čija tematika varira od situacije do situacije.





Najčešće izvođeni performans (preko 15 izvođenja od aprila pa do danas) je “Akustično Hipi Veče” na kojem u proširenom sastavu, kao trio, izvode izvornu Hipi muziku nastalu u periodu od "65. do početka "70-ih godina ovog veka.
Pesme sa  repertoara su uglavnom manje poznate, ali nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Te pesme su izbor jednog zaljubljenika u hipi muziku koji je ujedno i  organizator cele ove priče i koji je angažovao Mister Akustik da sa njim izvede sve te pesme..

Naredni nastup je zakazan za petak 29. septembar od 21h u Ipanemi, Strahinjića Bana 68.

Ono po čemu će ovaj nastup biti drugačiji je to što su dosadašnji nastupi bili celovečernji i na njima se izvodio kompletan hipi repertoar, a ovoga puta će performans trajati sat vremena i na njemu će biti izvedene najbolje pesme sa tog repertoara.
Tako je i nazvano ovo veče, “Hipi Sat”.

U nastavku večeri će Mister Akustik imati svoj redovan nastup.
Ulaz je besplatan, ali je obavezno rezervisati mesto na telefon 064 1628998

уторак, 26. септембар 2017.

Izložba radova Momčila Trajkovića u Ćupriji





Primenjeni umetnik, keramičar i konceptualista Momčilo Trajković Mo-Mo je u muzeju Horreum Margi – Ravno u Ćupriji priredio retrospektivu svog stvaralaštva dugog 35 godina. Malo ko je ostao ravnodušan na gigantsku sandalu buljavih očiju visoku tri i po metra koja je osvanula na travnjaku ispred muzeja.

Visoka potpetica u celosti izrađena od metala, postavljena na četiri točka, mamila je građane ovog moravskog grada da zakorače u galerijski prostor gde su ih dočekale skulpture i slike ovog primenjenog umetnika iz Beograda.




„Sve je počelo davnih osamdesetih kada je Trajković u crtežima svojih kćeri prepoznao zov nezaustavljive mašte i kreativnu snagu najranijeg detinjstva. Znajući da je glina materijal koji će to na najbolji način sačuvati i izraziti, on otvara proizvodnju neobičnih likova i egzotičnih životinja, vilinskih predmeta i romantičnih princeza“ – istakao je profesor Čedomir Vasić koji je otvorio izložbu.





Izvorni dečiji stvaralački impuls, Mo-Mo je nastavio da neguje i u daljem radu, tražeći inspiraciju u ostvarenjima dalekih civilizacija, kao i u svakodnevnom životu i trudeći se da svoj rad neprestano obogaćuje novim tehnikama i materijalima.




Momčilo Trajković rođen je u Beogradu. Član je Udruženja likovnih i primenjenih umetnika Srbije i Internacionalne asocijacije keramičara. Izlagao je preko 250 puta u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je šest svetskih nagrada iz oblasti keramike i svrstan u 100 najboljih keramičara Evrope.




Zainteresovani posetioci će ovu nesvakidašnju izložbu u Ćupriji moći da posete do 6. oktobra.


PR Tekst


Depeche Mode su objavili oficijelni cover pesme David Bowiea "Heroes"




Depeche Mode su objavili oficijelni cover pesme David Bowiea "Heroes"

Pesmu "Heroes" su izvodili uživo na svojoj turneji, a objavili su je kako bi obeležili 40 godina od njenog nastanka, a to je bilo 23.septembra 1977.
Spot je režirao Tim Saccenti.





Frontman Dave Gahan, povodom objavljivanja spota ,izjavio je za "NME" :

"’Heroes’ is the most special song to me at the moment. Bowie is the one artist who I’ve stuck with since I was in my early teens. His albums are always my go-to on tour and covering ‘Heroes’ is paying homage to Bowie."


KBO! slavi 35. rodjendan





Veliki slavljenički koncert povodom 35 godina postojanja i rada kultnog kragujevačkog pank benda KBO! održaće se u subotu, 21. oktobra, u "Čaurnici" Kneževog arsenala.

Koncert u Čaurnici obeležiće i susret mlađih i starijih generacija pa kao gosti nastupaju bendovi Six Pack, Ludak u razvoju, Larska, a tu su i prijatelji koji će gostovati na nekim pesmama i dati svoj omaž legendama srpskog panka i njihovoj rođendanskoj svirci , Laza (Čovek bez sluha), Marko (Thimble) i Vuk (Dishumanity).





KBO! je najstariji aktivni kragujevački bend, koji punih 35 godina bez prekida svira, stvara i traje, sa istom energijom i dalje snima nove pesme. Koncert u Čaurnici ujedno će biti i promocija novog albuma "Prosta proza", 12. po redu studijskog albuma.
Paralelno sa novim albumom ovih dana u Nemačkoj je objavljen album koji sadrži kompilaciju pesama od ’82. do ’89. godine od kojih mnoge nikad nisu ugledale svetlost dana. Skoro da ne postoji grad u bivšoj Jugoslaviji gde nisu svirali, a takođe se mogu pohvaliti i koncertima u mnogim drugim evropskim gradovima.
Karakteristična postava bez basa sa dve gitare i bubnjevima traje punih 35 godina. I brojimo dalje…

Karte za koncert mogu se kupiti u prostorijama kragujevačkog Doma omladine u pretprodaji po ceni od 350 dinara, dok će se na dan koncerta, u "Čaurnici", prodavati po 500.

Srpski film fantastike (FSFF) - od 30. septembra do 3. oktobra





Festival srpskog filma fantastike (FSFF), 11. po redu, biće održan od 30. septembra do 3. oktobra u Domu omladine Beograda.


U okviru takmičarskog programa biće prikazano tridesetak filmova iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, SAD-a, Rusije, Italije, Španije, Francuske i Danske, a na otvaranju publika će gledati ostvarenje "Inkarnacija" Filipa Kovačevića.

Više od 500 autora prijavilo je svoje filmove sa željom da osvoji festivalsku nagradu "Koskar", koja se dodeljuje u tri selekcije.

U domaćoj takmičarskoj selekciji, nagrada "Koskar" dodeljuje se za najbolji film, najbolju priču, najbolje vizuelne efekte, specijalno dostignuće i najbolji film po oceni publike.

U regionalnoj takmičarskoj selekciji, nagrada "Koskar" dodeljuje se za najbolji film snimljen na području bivše Jugoslavije, dok se za "Koskara" u međunarodnoj takmičarskoj selekciji takmiče selektovani filmovi iz celog sveta.

O dobitnicima "Koskara" odlučivaće međunarodni tročlani žiri.

U okviru pratećeg programa festivala biće organizovan niz tribina, izložbi i performansa, a kao najava festivala, 30. septembra biće održana četvrta beogradska zombi šetnja (Zombie walk), koja će, kao i prethodne tri godine, biti humanitarnog karaktera.

Počasni gosti 11. FSFF su ruski reditelj Viktor Boulankin, osnivač Ruskog međunarodnog festivala horor filma i nagrade "Kap" (Drop) koji će predstaviti čak dva programa ruskih filmova fantastike, kao i turski reditelj DJan Evrenol, beogradskoj publici poznat po filmu "Baskin" prikazanom na Festu pre nekoliko godina.

Njegovo najnovije ostvarenje "Domaćica" (Housewife) beogradska publika pogledaće poslednje večeri festivala, dan pre istanbulske premijere.

FSFF organizuje udruženje "Mladi kadrovi" iz Beograda, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a uz podršku Doma omladine Beograda i Filmskog centra Srbije.


Tanjug

Premijera mjuzikla "Fantom iz Opere"





Nova sezona u Pozorištu na Terazijama počeće sa čak tri izvođenja novog mjuzikla "Fantom iz Opere" - pretpremijera 6. oktobra, premijera 7. oktobra i prva repriza 10. oktobra.

Mjuzikl „Fantom iz Opere“, prema romanu francuskog pisca Gastona Leruksa, je premijerno izveden na londonskom Vest Endu 1986. godine, a na Brodveju dve godine kasnije gde važi za najduže izvođen mjuzikl svih vremena (preko 12 000 predstava). Do sada ga je u svetu pogledalo oko 140 miliona ljudi. Izvodi se na 15 svetskih jezika u 35 zemalja.

Centralni zaplet se vrti oko prelepog soprana Kristin koja postaje opsesija misterioznog muzičkog genija koji živi u podzemnom lavirintu ispod opere.

Predstava je osvojila brojne nagrade među kojima i tri Olivier nagrade (londonska produkcija) i 7 Toni i Drama desk priznanja (brodvejska produkcija).

Na muziku Endru Lojd Vebera, u prevodu i prepevu Slobodana Obradovića, a u režiji Juga Radivojevića, igraće glumci: Marta Hadžimanov i Mirjana Matić (Kristin),  Slobodan Stefanović i Nikola Bulatović (Fantom), Ivan Marković i Slaven Došlo (Raul),  Milan Antonić (Gospodin Firman), Dušan Šida (Gospodin Andre), Snežana Savičić Sekulić i Mirjana Stojanović (Karlota), Milena Vasić i Ivana Popović (Madam Žiri), Ljubomir Popović (Pjanđi), Dušan Kaličanin (Gospodin Rejer), Iva Stefanović (Meg), Božidar Bole Stošić (Gospodin Lefevr), Dragan Vujić Vujke (Žozef Buke), Ljubiša Dinčić (Aukcionar) i Marko Pantelić (Don Atilo/ Pasarino).

Koreografiju za ovaj mjuzikl je pripremio Konstantin Kostjukov, scenografiju Aleksandar Denić, dok je za kostimografiju zadužena Tatjana Radišić. Orkestrom će dirigovati Vesna Šouc.

Prodaja ulaznica za sva izvođenja "Fantoma iz Opere" je već počela, a cena je 2300 dinara za parter i 1700 za balkon.


hocupozoriste.rs


Na današnji dan, objavljen je "Abbey Road", po mnogima, najbolji album Bitlsa





 "Abbey Road" je hronološki poslednji snimljen album Bitlsa. Producirao ga je Džordž Martin i po mnogima se smatra najboljim albumom ove grupe.

Nakon katastrofe projekta "Get Back", mnogi su već uveliko otpisali grupu koja je upala u velike finansijske probleme sa matičnom kompanijom "Apple". Mnogi su ih savetovali da angažuju novig menadžera. Makartni je bio na putu da prihvati taj predlog, ali je prvo odlučio da stavi na proveru da li grupa uopšte postoji, što su prethodni albumi i singlovi sve glasnije poricali.

Pozvao je producenta Džordža Martina, iz EMI-ja i rekao da treba zaboraviti na sve međusobne konflikte i probleme, te još jednom ući zajedno sa grupom, u studio. Martin je pristao, iako je prvi poverovao da je pred njim posao sa "labuđom pesmom" grupe. Nema ni jednog video snimka iz ovog perioda. Fotografije su malobrojne, u boji i ne govore o odnosima među članovima, kao i o muzici. Naslovna slika je jedna od najpoznatijih slika za album u istoriji-"Bitlsi" jedan po jedan prelaze ulicu ispred studija na "Abbey Road"-u, što je kasnije, zbog njihovog izgleda, po ko zna koji put dovedeno u vezu sa fenomenom "Pol je mrtav".

Da bi se udovoljilo Lenonu, A-strana albuma sačinjena od niza samostalnih pesama, a da bi se udovoljilo Makartniju, B-strana je "mešavina" tematski ili muzički sličnih pesama.




Album je osmišljen neobično svetlo za situaciju u kojoj je grupa bila. U postprodukciji je pridodat i simfonijski orkestar. Interesantno je da jedini put u karijeri, neki album Bitlsa počinje sa četiri pesme sva četiri različita autora-Lenonovim "Come Together", Harisonovim "Something", Makartnijevim "Maxwell Silver Hammer" i Starovim "Octopus Garden".

Ni jedna pesma se ne izdvaja, da bi bila opisana, ali ipak po mnogima ovo je najbolje osmišljen album Bitlsa.

Iako su se dogovorili da tokom snimanja ne spominju katastrofu usred koje su se nalazili, Makartni je nakon snimanja pokrenuo pitanje menadžmenta. Bio je dočekan hladnokrvno i najpre praktično, a potom i zvanično, 9. aprila 1970. godine, napustio je Bitlse. Ipak zasluge za ovaj album, objavljen septembra prethodne godine, prepisuju se njemu. Lenonu se nije svideo.

понедељак, 25. септембар 2017.

Grejs Džons: Žena kojа је izmislila pop kulturu i zaustavila vreme





Njena karijera traje decenijama. Ikona disko ere, a zatim i Novog talasa danas ima 69 godina i uspela je da zaustavi vreme.

Grejs Džons se oseća neprijatno kada joj kažu da je "ikona", što je smešno jer je oblikovala generacije pop zvezda. Sa specifičnom vizualnošću, stalnom potrebom za novim sredstvima komunikacije s publikom, androginim izgledom, uticala je na zvezde i zvezdice - od Madone do Lejdi Gage. Njoj je potpuno u redu da je kopiraju, sve dok oni koji to čine sačekaju malo pre nego što pozajme ideje.





Posle albuma Bulletproof Heart 1989. Grejs se zaklela da više neće kročiti u studio, ali se predomislila i 2008. je izdala "Hurricane". Disko i fank je zamenio miks elektronike, regea i gospela, uz tekstove koji su direktniji i ličniji od onih iz prošlosti.


Tokom nastanka tog albuma, rediteljka Sofi Fajns je pratila Grejs i snimila dokumentarac "Grace Jones: Bloodlight and Bami", koji je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Torontu.




Neke činjenice iz njenog života su zabavnije od svakog filma koji ste pogledali.

1. Poznata je po tome što ne izlazi na scenu dok joj se pre nastupa ne isplati pun honorar. Kompanija LG je to naučila na teži način. Zamolili su da joj plate u ponedeljak. "Ne mrdam dok ne platite", rekla je. Posle nekoliko sati pregovaranja, došli su do rešenja. Ponudili su joj čudan depozit do ponedeljka. "Kod nas radi žena koja ima bebu i spremna je da je ponudi kao zalog. Zadržite bebu dok ne donesemo pare", rekli su joj. Nije uzela bebu, nisu joj isplatili novac, nije održala koncert.

2. Pokušala je da izvuče tadašnjeg dečka Dolfa Lundgrena iz kuće uz pomoć pištolja.

3. Jednom je producent nazvao da odmah dođe u studio da bi dosnimila neku pesmu. Studio je bio na 15 minuta od njene kuće, ali Grejs se pojavila tri dana kasnije jer je bila zauzeta. Tri dana je sekla i spaljivala odeću Dolfa Lundrgena.

4. Godine 1986. se pojavila na venčanju Arnolda Švarcenegera i Marije Šrajver sa Endijem Vorholom, pošto se presvukla u aerodromskom toaletu. Zbog toga je stigla u najnezgodnijem trenutku.

- U trenutku kada su Arnold i Marija bili na kolenima i davali zavete, mi smo stigli. Vrata su zaškripala kada smo ih otvorili, i oni su se okrenuli da vide ko smeta i pogodi ko je bio? Grejs i Endi. Nisu ništa rekli, ali mogao si da vidiš po izrazima lica da nisu bili impresionirani - ispričala je Grejs Džons.







Noizz.rs

Prvi singl i spot benda Poriv - "Neizbrisiva"




Pančevački alternativni rok grandž bend  Poriv objavio je prvi singl kao i prateći spot za pesmu "Neizbrisiva"

Za režiju i montažu videa zadužen je bio Rade Bradić, a za kameru Darko Rusovan(RDStudio). Produkciju i miks  pesme radio je Vladimir Lazović (studio CATS). Bubanj je sniman u Pančevačkom studiju 3×2 kod Stefana Gaćeše. Aranžman i tekst pesme radio je sam bend.    




Poriv je autorski rok bend nastao 16. januara 2016. godine. Pevaju na srpskom jeziku, a njihova muzika je pod uticajem grungea, metala i alternativnog roka.
Koncertno veoma aktivni, u skorije vreme su svirali na Arhangel Moto Festu i Open Air Festivalu 3. Planovi benda su snimanje singlova, nastupi uživo i rad na novim pesmama.

Ekipu Poriva čine: Marko jovišić, Jovan Lazić, Dalibor Rusovan i Predrag Đakonović. 

Ludwig Ludwig objavio novu pesmu "Moj Bog"



Nakon dva objavljena video singla "Idu gradom" i "Okovani", kruševački darkwave duo Ludwig Ludwig objavljuje novu pesmu ,kojom definitivno nagoveštava skori izlazak njihovog dugo očekivanog i još uvek tajnovitog albuma prvenca.

" Njegov akcenat je na toj duži tako da se pesmom "Moj Bog" otvaraju vrata istosti. Istosti kojom će se prekoračiti ta duž, makar i prestupili..." ---   - objašnjava Ljubiša Jovanović aka Ponoćni Vodeničar, frontmen i poet sastava.





Ludwig Ludwig je dvočlani post punk electro industrial sastav osnovan jula 2016. u Kruševcu oformljen od strane frontmena grupa Katabazija i Scarps.
Postavu čine: Ljubiša Jovanović - vokal Saša Ognjanović - gitara, programming
 Autor tekstova je Ljubiša Jovanović a autor muzike Saša Ognjanović.

Pesmu "MOJ BOG" snimili su u studiju "BIRD" u Kruševcu septembra 2017..
Posao snimatelja i producenta obavio je Zoran Vasić.

Bjork je objavila prvi singl "The Gate" sa novog albuma





Islandska muzičarka Bjork je objavila prvi singl , "The Gate", sa novog albuma "Utopia", čiji se izlazak očekuje u novembru.

Saradnja sa eksperimentalnim rediteljem Endruom Tomasom Huangom ,urodila je plodom, a sam video ostavlja bez daha jer predstavlja mešavinu ovozemaljskog i nečeg posebnog,  najsličnijeg vanzemaljskom obliku bića iz filma "Arrival".

U svetu budućnosti videa "The Gate" vidimo Bjork kako svira flautu, u  kostimu koji je dizajnirao poznati modni kreator Guči, a izgleda kao ljudska inkarnacija futurističkog cveta, u zemlji koja neodoljivo podseća na planetu iz filma Lika Besona "Valerian and the City of a Thousand Planets".

Neobično, ali  to je Bjork ... Pogledajte video...



Atomsko skrovište, Gift i BandX - TRIBUTE VIKEND U FESTU!





Ove nedelje u klubu Fest u Zemunu – TRIBUTE VIKEND! U četvrtak 28.septembra slušaćete Atomsko skrovište, u petak 29.septembra na binu će Gift a u subotu 30.septembra u klubu nastupa BandX.




Atomsko Skrovište je jedinstveni tribjut bend jednog od najčuvenijih sastava ex-Yu rok scene - Atomskog Skloništa. Bend okuplja iskusne muzičare, a pre svega velike poštovaoce i obožavaoce ovog legendarnog sastava.  Članovi benda su: Nebojša Čanković - gitara, Vladimir Rajčić - bas, Aleksandar Petrović - bubnjevi i Dejan Mrkalj – vokal. U četvrtak 28.septembra vraćamo se u vreme kada je Atomsko Sklonište živelo rokenrol san!




Već više od decenije i po, novosadski kaver bend The Gift pleni klubsku publiku svojim neobičnim i autenticnim nastupom. Na ovim prostorima najzad se, sem pukog sviranja ili „skidanja” pesama, moze se osetiti više magije u muzici. Frontmen Jovan Matić  je usavršio svoj “britanski izraz” na sceni  i to doprinosi da ovaj bend zaista postigne vrhunski nivo izvođenja, koji pored provezbanog muzickog dela, pruza i akcenat, ”very british izgled”, plesne pokrete koji su karakteristični za velike ikone, i ono što je najbitnije u rokenrolu, samu harizmu na sceni, koju je teško prepoznati u moru današnjih bendova. Ovaj bend prati niz godina nastupanja i kao tribute Depeche Mode. Ta tribute ekspertiza pojačava duh i prisutnost Depeche Mode-a na ovim prostorima. The Gift je Party bend, a publika koja ih obozava pored ultimativne zabave dobija i još jedan poriv, a to je glad da ih cuje ponovo I zato se vidimo u petak 29.septembra u Festu!





Beogradska grupa BandX koja već dugi niz godina funkcioniše kao AC/DC tribute band i poznata je fanovima grupe AC/DC širom sveta. Njihov rad je bio interesantan i Suzan Masino, novinarki i spisateljici, autoru knjige ,,Neka bude rok" - zvanične biografije kultnog sastava AC/DC. Milan Živadinović - Billy, frontmen benda, u velikoj meri je ,,skinuo" originalne vokale Bona Skota i Brajana Džonsona. Sa ekipom koju čine Darko Vukotić, Darko Stefulj, Igor Škoro i Dragan Telalović, direktno sa moto skupova širom zemlje na kojima su postali nezaobilazni deo muzičkog programa, u subotu stižu u Fest!

Atomsko skrovište, Gpft i BandX garantuju puno vrhunskog rokenrola i dobre energije ovog vikenda, izaberite ono što vam najviše prija i vidimo se u klubu Fest!












субота, 23. септембар 2017.

Stuttgart Online objavio je novi spot "Ljudi od reči"





Bend Stuttgart Online objavio je novi spot za singl "Ljudi od reči", sa trećeg po redu studijskog albuma "Štutgart na vezi"





Članovi benda Bojan Slačala, Marko Barišić i Demir Ahmetović smatraju da je snimanjem spota ostvarena još jedna „kulturna pobeda“, a za "Ljude od reči" su se pošteno znojili u teretani, ali i uživali u prirodi.
 Režija spota poverena je bila  Dušku Stanivuku.

 Publika će imati priliku uskoro da ih vidi i uživo na koncertima u Novom Sadu 06. oktobra, kao i u zemunskom klubu Fest 20. oktobra.

Niški festival "Nisomnija"- 29. i 30.septembra





Poslednjeg vikenda u septembru 29. i 30, na tradicionalnom niškom festivalu "Nisomnija", koji se organizuje od 2002.god., u Rovovima Tvrđave, nastupaće domaći bendovi i poznati di-džejevi

Kako najavljuju organizatori iz NKC-a, prve večeri od 21 sat sviraće pank-rok bend, Ritam nereda, post pank grupa iz Niša Arnold Rejn i Alhemija, Gospodin Pinokio i Eva Braun.

Druge večeri nastupaju dobro poznate Nišlije Stereo banana, kao i di-džejevi Teri leks i Vasabi.

Ulaznice za festival koštaju 500 dinara i prodaju se ispred bioskopa "Vilin grad" od 12 do 18 sati i u info-centrima Turističke organizacije Niša u Obrenovićevoj 38 i Voždovoj 7.


NISOMNIJA - PRATEĆI PROGRAMI :

19.9  – 27.9.2017.  Klub Niškog kulturnog centra
DJ radionice 18.00 – 19.00
Rok radionice 19.00 – 21.00

25.9.2017. Obrenovićeva ulica, ispred bioskopa „Vilin grad“,
19.00
Nastup polaznika dečje DJ radionice

26.9.2017. Park Svetog Save, 19.00
Nastup polaznika  dečje Rok radionice

28.9.2017. Mala sala Niškog kulturnog centra, 21.00
Promocija časopisa „Presing“, razgovor sa rediteljem Brankom   Radakovićem
Projekcija filma „Limunovo drvo“, autora Branka Radakovića

29.9.2017. Medija i reform centar, 12.00
Promocija knjige „Mi plačemo iza tamnih naočara“, autora Marjana Cvetanovića

40 godina pesme "Heroes" Dejvida Bouvija



   

Berlinski zid bio je inspiracija rokenrola godinama pre i posle njegovog rušenja i mnogo je genijalnih pesama posvećeno ovom neprirodnom bedemu između ljudi, bedemu ogromnog simboličkog potencijala. Ali velika umetnost uvek prevazilazi svoj prvobitni impuls nastanka ideje, ide dalje i šire, baš kao i Bouvijeva pesma „Heroes“.

Ne sumnjam nimalo da je Dejvid Bouvi udahnuo sa mistikom, dekadencijom i napetom istorijskom materijom Berlina mnogo od onog vetra koji je pesmu učinio tako izrazito himničnom, još pre nego što je za nju napisao tekst, dok je bila samo muzički naboj zadojen euforijom i zanosom. I prkosom, onim pravim rokerskim, svakako.

Ne sumnjam u to ni zbog toga što je opšte poznato da je pesma nastala u studiju koji je izgrađen u sali u kojoj su se za vreme rata održavali balovi SS jedinica i koja je bila nadomak Berlinskog zida, njegove zapadne strane, naravno.






Međutim, mnogo je već puta potvrđeno, i tu je taj kamen spoticanja gde se veliki izdvajaju od malih, da pravi umetnik ne ostaje nikad na jednom sloju značenja i da po nekom nagonu svoje genijanosti uvek prevaziđe prvobitni stvaralački impuls, pa tako postaje potpuno nebitna dugo čuvana tajna da je Bouvi na ideju za pesmu došao posmatrajući svog saradnika kako se kraj zida sastaje sa svojom ljubavnicom.

Možda bismo se smeli usuditi da tvrdimo da „Heroes“ prevazilazi i značenjski potencijal Berlinskog zida. Možda zato što su zidovi svuda oko nas.






Mnogo od svoje popularnosti pesma duguje činjenici da ostavlja toliko prostora za učitavanja, pa je stoga prijemčiva za raznorazna tumačenja i za svačije pronalaženje u njoj. Jer, svako ima neku svoju priču u kojoj bi hteo da bude heroj bar na jedan dan, nekog svog neprijatelja koji ga u tome sprečava i nekog kome će posvetiti obećanje da će na jedan dan oni biti pobednici.

Dok je Bouvi sa svojom ekipom snimao ovu pesmu oni su se nalazili u studiju koji je bio na vidiku vojnih snaga Istočnog Berlina. Tvrdili su da se puške sa druge strane ne samo vide već i osećaju kroz miris gvožđa i ulja. Kako onda ne krenuti od ideje da je ljubav koju on opeva ljubav između dvoje ljudi koji žive sa različitih strana zida. Ali, zid nije samo jedan i nije samo taj, a još su opasniji oni nevidljivi. To lako može biti i priča o homoseksualnoj ljubavi, o ljubavi između ljudi koji su u braku sa drugim osobama, o ljudima različitih rasa, vera, nacija. Različiti zidovi razdvajaju ljude.

Optimizam kraće verzije pesme

I, I wish you could swim
Like the dolphins
Like dolphins can swim

Though nothing, nothing will keep us together
We can beat them, forever and ever
Oh, we can be heroes just for one day

I, I will be King
And you, you will be Queen
Though nothing will drive them away
We can be heroes just for one day
We can be us just for one day

I, I can remember
(I remember)
Standing by the wall
(By the wall)
And the guns, shot above our heads
(Over our heads)
And we kissed, as though nothing could fall
(Nothing could fall)

And the shame, was on the other side
Oh, we can beat them, forever and ever
Then we could be heroes just for one day

We can be heroes
We can be heroes
We can be heroes just for one day
We can be heroes





„Heroes“ je pesma o malim ljudima u sukobu sa velikim silama. To je metafora o borbi i istrajavanju slabijeg protiv jačeg, pojedinačni slučaj koji stoji za sve ostale, David koji ruši Golijata, bar na jedan dan. Međutim, ta egzaltiranost dobre borbe, himničnost ostvarenog trijumfa i optimizam da je pozitivan ishod moguć karakterišu pre svega kraću verziju pesme.

Ona počinje pominjanjem delfina i plivanja poput delfina čime se ulazi u samo srce slike o slobodi i nepostojanju ili prevazilaženju granica. Sve dok se osećamo poput delfina mi moramo verovati da je pobeda moguća. Time bivamo uvedeni u jedno stanje optimizma i zanosa gde u duhu himne koju slušamo verujemo da ljubav trijumfuje nad negativnim silama koje joj stoje na putu.

Dalje, efekat euforije i borbenog naboja se postiže stalnim suprotstavljanjem zamenica „ja“, „ti“ i „mi“  zamenici „oni“. A oni, neimenovani, su jaki i zli, oni su neprijatelj koji na svojoj strani ima snagu, ali ne i pravdu, i koji će zbog toga biti pobeđen.

„Sramota je na njihovoj strani“ kaže se u pesmi kao što se kaže i „ja ću biti kralj, a ti kraljica, iako ih ništa neće oterati, možemo ih pobediti na jedan dan, možemo biti heroji, na jedan dan.“ Ovo je priča u koju ljudi žele verovati od kako su upoznali mogućnost vere, i u koju zato i veruju, uvek i iznova.

Pesimizam i ironija duže verzije

I, I will be king
And you, you will be queen
Though nothing will drive them away
We can beat them, just for one day
We can be heroes, just for one day

And you, you can be mean
And I, I’ll drink all the time
‘Cause we’re lovers, and that is a fact
Yes we’re lovers, and that is that

Though nothing, will keep us together
We could steal time, just for one day
We can be heroes, for ever and ever
What d’you say?

I, I wish you could swim
Like the dolphins, like dolphins can swim
Though nothing, nothing will keep us together
We can beat them, for ever and ever
Oh we can be heroes, just for one day

I, I won’t be king
And you, you won’t be queen
Though nothing will drive them away
We can be heroes, just for one day
We can be us, just for one day

I, I can remember (I remember)
Standing, by the wall (by the wall)
And the guns, shot above our heads (over our heads)
And we kissed, as though nothing could fall (nothing could fall)
And the shame, was on the other side
Oh we can beat them, for ever and ever
Then we could be heroes, just for one day

We can be heroes
We can be heroes
We can be heroes
Just for one day
We can be heroes

We’re nothing, and nothing will help us
Maybe we’re lying, then you better not stay
But we could be safer, just for one day

Kraća verzija pesme u potpunosti je sadržana u dužoj. Međutim, osim što je u sebi sadrži, duža verzija i menja značenje kraće, uvodeći drugačiji raspored strofa i par novih. Čitav ton je drugačiji i stare reči i pokliči dobijaju nova, ironična značenja.

Poređenje sa delfinima koje otvara kraću verziju ovde je smešteno tek nakon obećanja da će akteri pesme biti kralj i kraljica, ali i jedne umetnute strofe koja poseduje ton i stvara slike nezamislive u optimističnoj verziji. Naime, Bouvi kaže “You can be mean, And I, I’ll drink all the time, ‘Cause we’re lovers, and that is a fact, Yes we’re lovers, and that is that”.

Dakle, ona može biti zla, a on će se zato opijati sve vreme, jer su oni ljubavnici i to tako treba da bude, kao da nam želi reći sa ironijom; kralj i kraljica pretvaraju se u džangrizavi bračni par iz radničke klase i stvaraju čudan šlagvort za uvođenje poređenja sa delfinima.

Takođe, interesantno je i ono što sledi nakon ovog poređenja. To je negacija stihova koji otvaraju pesmu. Ove negacije nema u kraćoj verziji. Bouvi, u dužoj, kao da poriče obećanje dato u prvoj strofi i kaže” I, I won’t be king, And you, you won’t be queen.” Zašto je ovo moralo da se izmeni umesto da se samo ponove stihovi.

Promena upućuje na zaključak da je pesnik obećao nemoguće i da sada, suočen sa stvarnošću, govori kako stvari stoje, iz krajnje realistične pozicije i to zvuči kao da ovo nisu reči koje će razočarati jer je onaj kome je obećano i sam znao u startu da su u pitanju pusta maštanja.





Kraj pesme je više nego tužan i obojen očajanjem “We’re nothing, and nothing will help us”.  Ništa smo i ništa nam ne može pomoći.  Zatim sledi sumnja u to da li su oni pravi, pravi pred svetom i jedno za drugo jer “ako lažemo onda je bolje da se rastanemo”. A ako jesmo pravi onda je vreme da stanemo oči u oči sa svetom i problemima i da pokušamo da ostvarimo svoj heroizam u tom istupanju, ma kako ono uzaludno bilo.

I zato naslov pesme ima navodnike. Oni su heroji pod navodnicima,  mali heroji koji traze svoj mali trijumf i to bar na jedan dan, na kraju menjajući san o tome da budu kralj i kraljica i plivaju poput delfina snom da budu samo malo sigurniji u velikom i hladnom svetu.

Refren, koji je najpre zvučao kao trijumfalni poklič, pretvara se sada u utešno šaputanje onih koji ne mogu da pobede i koji bi samo hteli “da budu heroji bar na jedan dan”. Ili je baš to pobeda, pobeda koja se ostvaruje kroz reči utehe i neostvarivo obećanje, a heroizam je u prećutnom sporazumu da se glumi kako se u nemoguće veruje i kako će se nemoguće dogoditi.

Neka bude što biti ne može.

Kultivisise.rs/  Dušan Stojanović




   

Pata Negra 23.septembra u UMMUS-u





U kafe klubu kulturnog centra UMMUS u subotu, 23. septembra od 21.30, biće održan muzičko scenski spektakl flamenko muzike.


Ovaj tradicionalni žanr španske muzike izvešće plesno muzički sastav iz Beograda Pata Negra.

Ulaznice po ceni od 200 dinara mogu se nabavati neposredno pred koncert.


Pata Negra je flamenko sastav koji čine renomirani muzičari i istinski ljubitelji flamenka, tradicionalne muzike Andaluzije, južnog dela Španije. Cilj je prezentovanje ove bogate muzičke tradicije, koja je pod zaštitom Unesco-a, publici u Srbiji ali i van nje, u njenom izvornom obliku, ističući pritom bogat uticaj Sefarda, Mavara, i naravno Španskih Roma na njen nastanak i razvitak. Sastav Pata Negra ima bogato muzičko i scensko iskustvo stečeno nastupajući na brojnim festivalima u Srbiji i regionu. Pored flamenka, njihov repertoar obuhvata i muziku zemalja španskog govornog područja, od Pacifika do Mediterana.